Foto: Shutterstock
Da li se danas više isplati provesti četiri ili pet godina na fakultetu ili za to vreme naučiti posao koji može da donese znatno veću zaradu? Pitanje koje je nekada imalo prilično jednostavan odgovor danas postaje sve aktuelnije, jer tržište rada menja pravila, a visoko obrazovanje više ne garantuje ni zaposlenje ni visoku platu.
Razvoj digitalne ekonomije, rad na daljinu, veštačka inteligencija i globalno tržište rada otvorili su mogućnost da ljudi bez fakultetske diplome, ali sa traženim praktičnim znanjima, ostvaruju prihode veće od onih koje imaju pojedini zaposleni sa završenim fakultetom.
Programiranje, digitalni marketing, dizajn, razvoj softvera, analiza podataka, upravljanje digitalnim proizvodima, kreiranje sadržaja i različiti poslovi povezani sa veštačkom inteligencijom samo su neke od oblasti u kojima se znanje može steći i van tradicionalnog obrazovnog sistema.
Međutim, to ne znači da je fakultet postao nepotreban, već da se promenio odnos između formalnog obrazovanja, praktičnih sposobnosti i zarade.
DIPLOMA VIŠE NIJE DOVOLJNA, POSLODAVCI TRAŽE PRIMENLJIVO ZNANJE
Promenu u zahtevima poslodavaca prepoznaje i domaće tržište rada. Prema oceni Miloša Turinskog iz Infostuda, diploma danas predstavlja početak daljeg profesionalnog razvoja, a ne završetak obrazovanja.
Poslodavci, pored formalnih kvalifikacija, sve više očekuju konkretna znanja, praktično iskustvo, sposobnost rešavanja problema, tehnološku pismenost i spremnost na kontinuirano učenje.
Sličan trend pokazuje i istraživanje Svetskog ekonomskog foruma „Future of Jobs Report 2025“. Prema ovom istraživanju, 81 odsto poslodavaca planira da prilikom procene kandidata nastavi da se oslanja na radno iskustvo, dok 48 odsto očekuje da koristi procenu konkretnih veština. Univerzitetska diploma kao kriterijum za zapošljavanje nalazi se iza ova dva načina procene.
Među znanjima čija se važnost posebno povećava izdvajaju se veštačka inteligencija, analiza podataka, tehnološka pismenost, sajber-bezbednost, analitičko razmišljanje, kreativnost i sposobnost prilagođavanja promenama.
KAKO NEKO BEZ FAKULTETA MOŽE DA IMA VEĆU PLATU OD DIPLOMIRANOG RADNIKA?
Odgovor se nalazi u vrednosti koju određeno znanje ima na tržištu.
Zaposleni u tradicionalnim zanimanjima često su ograničeni platnim razredima, sistematizacijom radnih mesta i lokalnim tržištem. Nasuprot tome, stručnjak koji radi za inostranog klijenta, razvija softver, upravlja digitalnim kampanjama ili pruža specijalizovane usluge može da konkuriše na međunarodnom tržištu i naplaćuje svoj rad prema potražnji za konkretnom veštinom.
U takvim okolnostima formalna diploma nije uvek presudan kriterijum. Klijentima je često važnije da li osoba može da završi projekat, poštuje rokove i donese merljiv rezultat.
To objašnjava kako neko ko je završio kraći stručni kurs ili samostalno stekao znanje može da ostvari veću zaradu od osobe sa fakultetskom diplomom koja radi u slabije plaćenoj oblasti.
Ipak, visoka primanja u digitalnim zanimanjima nisu pravilo za sve. Iza uspešnih primera uglavnom stoje specijalizacija, iskustvo, poznavanje stranih jezika, sposobnost pronalaženja klijenata i stalno usavršavanje.
KOLIKO SE ZARAĐUJE U SRBIJI?
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je prosečna neto zarada u Srbiji u avgustu 2026. godine iznosila 117.282 dinara, dok je medijalna zarada bila 93.325 dinara. To znači da je polovina zaposlenih primila mesečnu zaradu do tog iznosa.
Istovremeno, IT sektor pokazuje koliko razlike između zanimanja mogu biti velike. Prema podacima objavljenim u novembru 2026. godine, prosečna neto plata u programiranju u Srbiji premašila je 300.000 dinara za period od januara do avgusta.
Međutim, ni ulazak u IT industriju više nije jednostavan. U prvoj polovini 2026. godine objavljena su 1.633 oglasa za IT poslove, naspram 2.508 u istom periodu prethodne godine. Posebno su pogođeni početnici, jer kompanije češće traže kandidate sa iskustvom.
To pokazuje da visoke zarade postoje, ali da nije dovoljno završiti kurs ili naučiti osnove programiranja da bi se do njih došlo.
FAKULTET I DALJE DONOSI FINANSIJSKU PREDNOST
Iako postoje brojni primeri ljudi bez fakultetske diplome koji zarađuju više od akademski obrazovanih radnika, međunarodni podaci pokazuju da visoko obrazovanje u proseku i dalje donosi veću zaradu.
Prema izveštaju OECD-a „Education at a Glance 2025“, zaposleni sa završenim osnovnim akademskim studijama u zemljama OECD-a u proseku zarađuju 39 odsto više od onih sa završenim srednjim obrazovanjem. Kod osoba sa master ili doktorskim studijama ta razlika raste na 83 odsto.
To su prosečni podaci za zemlje OECD-a i ne znače da će svaki diplomirani radnik u Srbiji imati veću platu od osobe bez fakulteta.
Diploma je posebno važna u medicini, farmaciji, pravu, inženjerstvu, obrazovanju i drugim oblastima u kojima su formalne kvalifikacije zakonski ili profesionalno neophodne.
RAD OD KUĆE VIŠE NIJE SIGURNA PREČICA DO VISOKE ZARADE
Rad na daljinu otvorio je vrata zaposlenima iz Srbije da rade za kompanije i klijente iz inostranstva, ali ni taj model više nije tako dostupan kao prethodnih godina.
Prema analizi Infostuda i sajta HelloWorld, udeo potpuno udaljenih poslova u IT oglasima u prvih osam meseci 2026. godine iznosio je 26 odsto, dok je tokom 2024. i 2025. bio 40 odsto.
Istovremeno, prosečan broj prijava na jedan IT oglas porastao je sa 41 u 2024. na 64 u 2026. godini.
To znači da konkurencija raste čak i u sektoru koji je dugo važio za jednu od najprivlačnijih mogućnosti za rad od kuće.
ŠTA JE ONDA NAJPAMETNIJE ULAGANJE U BUDUĆNOST?
Tržište rada sve manje funkcioniše po jednostavnom principu da viši stepen obrazovanja automatski donosi višu platu. Mnogo više zavisi od oblasti u kojoj osoba radi, potražnje za njenim znanjem, iskustva i sposobnosti da se prilagodi promenama.
Fakultet i dalje predstavlja važnu osnovu, naročito za stručne profesije i dugoročnu karijeru. Međutim, praktične veštine, digitalna pismenost, poznavanje stranih jezika i kontinuirano usavršavanje postaju neophodan dodatak formalnom obrazovanju.
Najveću prednost zato neće nužno imati oni koji biraju između diplome i praktičnog znanja, već oni koji uspeju da ih povežu.
Jer diploma može da otvori vrata, ali na tržištu rada koje se brzo menja sve češće odlučuje ono što čovek zaista ume da uradi.
