GRAĐANI POZVANI NA RACIONALNU POTROŠNJU STRUJE: ĐERDAP 1 RADI SA SAMO 20 ODSTO KAPACITETA ZBOG NISKOG VODOSTAJA DUNAVA

Foto: Shutterstock

Nizak vodostaj Dunava značajno je smanjio proizvodnju električne energije u hidroelektranama, a građani su pozvani da tokom tropskog talasa racionalno koriste električnu energiju.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je situacija sa vodostajem Dunava i dalje izazovna, navodeći da je proizvodnja u hidroelektrani Đerdap 1 trenutno na svega 20 odsto kapaciteta, dok Đerdap 2 radi sa oko 30 odsto.

Kako je istakla, dotoci Dunava iznose oko 1.500 kubnih metara u sekundi, što predstavlja jedan od najnižih nivoa zabeleženih u poslednjim decenijama.

„Već tokom maja, juna i jula imali smo najnižu proizvodnju na hidroelektranama Đerdapa od kada su puštene u rad. To je vanredna situacija koja mora pažljivo da se prati“, rekla je Đedović Handanović za RTS.

Situacija na hidroelektranama na Drini je nešto povoljnija. Dotoci su ispod proseka, ali iznad biološkog minimuma, dok su akumulacije trenutno na oko 75 odsto popunjenosti.

Ministarka je navela da je završetak rehabilitacije reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta od velikog značaja, jer omogućava bolje upravljanje proizvodnjom u periodima najveće potrošnje.

VELIKA POTROŠNJA TOKOM TOPLOTNOG TALASA

Toplotni talas dodatno je povećao potrošnju električne energije u Srbiji, koja dnevno dostiže između 100 i 105 gigavat-sati.

Đedović Handanović apelovala je na građane da racionalno koriste električnu energiju i doprinesu stabilnosti sistema tokom sušnog perioda i visokih temperatura.

„Najbitnije je obezbediti dovoljne količine energije i svi moramo dati doprinos da ovaj period prevaziđemo što lakše“, poručila je ministarka.

STABILNO HLAĐENJE TENT-A, IZAZOVI U KOSTOLCU

Kada je reč o termoelektranama, ministarka je navela da je situacija stabilna, ali da nizak vodostaj Dunava predstavlja izazov za hlađenje pojedinih postrojenja.

Kod Termoelektrane Kostolac bilo je potrebno smanjiti snagu pojedinih blokova, dok kod TENT-a problem predstavlja kvalitet uglja, koji se nadoknađuje dodatnim količinama iz uvoza.

Na deponijama trenutno ima oko 1,82 miliona tona uglja, a cilj je da zalihe pre početka zimske sezone premaše dva miliona tona.

PROBLEMI SA ENERGIJOM I U REGIONU

Nizak vodostaj Dunava ne utiče samo na Srbiju. U regionu su već zabeleženi problemi u radu energetskih postrojenja.

U Mađarskoj je nuklearna elektrana Pakš smanjila proizvodnju, dok su i Rumunija i Bugarska morale da prilagođavaju rad svojih energetskih kapaciteta zbog otežanog hlađenja.

NIS I DALJE POD POSEBNOM PAŽNJOM

Govoreći o kompaniji NIS, ministarka je ocenila da je situacija teška, ali da produženje licence omogućava stabilnije snabdevanje tržišta.

Prema njenim rečima, dodatna količina sirove nafte trebalo bi da omogući rafineriji u Pančevu da nastavi rad prosečnim kapacitetom od oko 11.000 tona dnevno.

Navela je i da Srbija raspolaže značajnim rezervama derivata – oko 565.000 tona dizela i 128.000 tona benzina, što predstavlja više desetina dana prosečne potrošnje.

„Učinili smo sve da zaštitimo interese građana i obezbedimo stabilno snabdevanje“, rekla je Đedović Handanović.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *