INFLACIJA U SRBIJI USPORILA: CENE U JULU PADALE, VOĆE I POVRĆE ZNAČAJNO JEFTINIJI

Foto: Shutterstock

Međugodišnja inflacija u Srbiji usporila je u julu na 1,9 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku koje je objavila Narodna banka Srbije.

Na mesečnom nivou potrošačke cene su u julu u proseku snižene za 0,2 odsto, a najveći uticaj na pad imali su sveže voće i povrće, čije su cene značajno pale zahvaljujući izuzetno dobrom ovogodišnjem rodu.

Posebno je pojeftinilo sveže povrće, čije su cene u odnosu na jun bile niže za čak 15,1 odsto, dok je sveže voće pojeftinilo 6,7 odsto.

HRANA ZNAČAJNO JEFTINIJA NEGO PROŠLE GODINE

Cene hrane su u julu bile u proseku 6,1 odsto niže nego u istom mesecu prošle godine.

Najveći pad zabeležen je kod neprerađene hrane, koja je pojeftinila 12,9 odsto, dok su cene prerađene hrane bile niže za 2,5 odsto.

Ipak, nisu svi prehrambeni proizvodi pojeftinili. Cene prerađene hrane su u odnosu na jun porasle za 0,4 odsto, pre svega zbog viših cena pšeničnih proizvoda i bezalkoholnih pića.

GORIVO I DALJE SKUPlJE

Za razliku od hrane, energenti su u julu poskupeli.

Na mesečnom nivou njihove cene povećane su za 0,3 odsto, dok su u odnosu na jul prošle godine više za 9,3 odsto.

Najveći uticaj imale su cene naftnih derivata, koje su tokom jula porasle za 0,6 odsto. Međugodišnje posmatrano, naftni derivati su sada skuplji za 11,4 odsto.

TURISTIČKI ARANŽMANI PODIGLI BAZNU INFLACIJU

Bazna inflacija, koja ne uključuje cene hrane, energije, alkohola i cigareta, u julu je na mesečnom nivou porasla za 0,6 odsto.

Na njen rast najviše je uticalo sezonsko poskupljenje turističkih paket-aranžmana.

Istovremeno, rast cena kućne hemije neutralisalo je sezonsko pojeftinjenje odeće i obuće.

Na međugodišnjem nivou bazna inflacija je ostala relativno stabilna i u julu je iznosila 4,5 odsto.

Podaci tako pokazuju neobičnu sliku: ukupna inflacija usporava, dok su građanima posebno primetne velike promene cena hrane – sveže voće i povrće znatno su jeftiniji nego prošle godine, ali gorivo i deo drugih proizvoda i usluga i dalje vrše pritisak na kućne budžete.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *