Foto: Shutterstock
Međunarodni dan zaštite obrazovanja od napada obeležava se 9. septembra, uz upozorenje Ujedinjenih nacija da škole, učenici i nastavnici u mnogim delovima sveta sve češće postaju mete nasilja i oružanih sukoba.
Ovogodišnje obeležavanje odvija se pod porukom „Može li obrazovanje preživeti napad?“, a UN navodi da je tokom prethodne dve godine širom sveta zabeleženo 8.566 napada na obrazovne institucije – znatno više nego u periodu 2022–2023, kada ih je bilo oko 6.000.
Ujedinjene nacije upozoravaju da posledice takvih napada nisu samo uništene škole. Deca ostaju bez obrazovanja, suočavaju se sa traumama, raseljavanjem, povredama i smrću, dok nastavnici rade u uslovima u kojima je i sam odlazak u školu rizičan. Prema podacima UN-a, tokom 2025. godine potvrđeno je 38.558 teških kršenja prava dece u oružanim sukobima, koja su pogodila 24.174 dece.
Ipak, zaštita obrazovanja nije samo pitanje ratnih zona. Bezbednost škole podrazumeva i zaštitu učenika i zaposlenih od nasilja unutar samog obrazovnog sistema.
ŠTA SE DEŠAVA U SRPSKIM ŠKOLAMA?
U Srbiji je upravo pitanje nasilja u školama poslednjih godina postalo jedno od najvažnijih pitanja bezbednosti dece i obrazovnog sistema.
Veliko nacionalno istraživanje „Nasilje u školama i dobrobit učenika u Srbiji“, koje je objavljeno 2025. godine, sprovedeno je na reprezentativnom uzorku od gotovo 5.200 učesnika iz 78 osnovnih i srednjih škola – učenika, roditelja i zaposlenih u školama. Istraživanje su sproveli autori u okviru projekta Saveta Evrope „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama“, uz saradnju Ministarstva prosvete.
Rezultati pokazuju da je nasilje prisutno u različitim oblicima – od verbalnog i fizičkog do digitalnog nasilja.
Prema odgovorima učenika, 60 odsto njih doživelo je najmanje jedan oblik nasilja, dok je 56 odsto navelo iskustvo nasilja u neposrednom kontaktu, a 28 odsto digitalnog nasilja.
Verbalno nasilje je najčešći oblik – gotovo svaki drugi učenik naveo je da je bio izložen vređanju, ruganju ili pretnjama. Socijalno isključivanje, poput ogovaranja ili izbacivanja iz grupa, doživelo je oko 40 odsto učenika, dok je 16 odsto navelo da je bilo fizički napadnuto.
DIGITALNO NASILJE SVE VIDLJIVIJE
Poseban problem predstavlja nasilje koje se iz škole seli na internet i društvene mreže.
Prema procenama zaposlenih u školama, među najčešćim oblicima digitalnog nasilja su fotografisanje i snimanje bez dozvole, isključivanje sa onlajn platformi i slanje uvredljivih ili pretećih poruka.
Fotografisanje ili snimanje bez dozvole registrovano je u 77 odsto škola, isključivanje sa onlajn platformi u 71 odsto, a slanje uvredljivih ili pretećih poruka u 69 odsto škola.
Istraživanje beleži i pojavu novih oblika nasilja povezanih sa veštačkom inteligencijom. Oko 20 odsto zaposlenih navelo je slučajeve menjanja fotografija i snimaka ili kreiranja uvredljivog sadržaja uz pomoć AI alata, uz napomenu da je reč o trendu koji je u porastu.
NASILJE PREMA NASTAVNICIMA, ALI I OD NASTAVNIKA
Bezbednost obrazovanja ne odnosi se samo na zaštitu učenika od vršnjaka.
Istraživanje je pokazalo da je 12 odsto učenika u poslednja tri meseca prijavilo najmanje jedan oblik nasilja od strane nastavnika, pri čemu je 11 odsto navelo vređanje ili ismevanje, a dva odsto fizičko nasilje.
Istovremeno, dva odsto učenika priznalo je da je vređalo ili pretilo nastavniku, dok je isti procenat naveo da je fizički napao nekog nastavnika.
Podaci tako pokazuju da problem bezbednosti u školama nije jednostavan odnos „žrtve i počinioca“, već složen sistem odnosa između učenika, nastavnika, roditelja i šireg okruženja.
RIBNIKAR – TRAGEDIJA KOJA JE PROMENILA POGLEDE NA BEZBEDNOST ŠKOLA
Pitanje bezbednosti škola u Srbiji dobilo je novu dimenziju posle tragedije u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu 3. maja 2023. godine.
U pucnjavi u školi ubijeno je devetoro učenika i pripadnik školskog obezbeđenja, dok je ranjeno šestoro osoba.
Dan kasnije, 4. maja, usledilo je masovno ubistvo u Duboni i Malom Orašju, u kojem je stradalo još devet osoba, dok je 12 ljudi ranjeno.
Dve tragedije u samo dva dana dovele su do velikih promena u pristupu bezbednosti dece, kontroli oružja i prevenciji nasilja.
Vlada Srbije je nakon tragedije u Ribnikaru usvojila niz mera, među kojima su bili moratorijum na izdavanje dozvola za držanje i nošenje kratkog vatrenog oružja, revizija izdatih dozvola i druge mere usmerene na povećanje bezbednosti.
U maju 2023. godine Vlada je navela i da je na području Beograda bilo 140 školskih policajaca koji su pokrivali 205 škola procenjenih kao bezbednosno ugroženije.
ŠKOLA MORA DA BUDE BEZBEDNO MESTO
Međunarodni dan zaštite obrazovanja od napada ustanovljen je jednoglasnom odlukom Generalne skupštine UN, sa ciljem da se skrene pažnja na zaštitu prava dece na obrazovanje u uslovima sukoba i kriza.
Poruka ovog dana, međutim, ima širi značaj: škola mora da bude mesto u kojem dete može da uči bez straha – bilo da pretnja dolazi iz oružanog sukoba, iz školskog dvorišta, sa društvenih mreža ili iz drugih oblika nasilja.
U Srbiji podaci pokazuju da izazov nije završen. Nasilje je prisutno u različitim oblicima, a digitalizacija je otvorila i nove načine ugrožavanja dece.
Zato zaštita obrazovanja danas ne znači samo čuvanje školskih zgrada od napada. Ona podrazumeva bezbedne učenike, zaštićene nastavnike, odgovorno korišćenje tehnologije, pravovremeno prepoznavanje nasilja i sistem koji reaguje pre nego što sukob preraste u tragediju.
