Foto: Shutterstock
Odbor Skupštine Srbije za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu usvojio je juče, bez rasprave, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Srbije za 2026. godinu u delu koji se odnosi na poljoprivredu.
Odluka je odmah prosleđena skupštinskoj pisarnici kako bi stigla u Ministarstvo finansija pre početka sednice Skupštine Srbije, na čijem dnevnom redu je bio rebalans budžeta, prenosi Beta.
Predsednik Odbora Marijan Rističević nije dao reč članu Odbora Miroslavu Aleksiću iz Narodnog pokreta Srbije, uz obrazloženje da se zakasnio prijavio za diskusiju. Rističević je naveo da Aleksić o temi može da govori tokom rasprave o izveštaju o radu Ministarstva poljoprivrede za period od 1. aprila do 30. juna 2026. godine.
Prema rečima predstavnice Ministarstva finansija Marije Filipović, rebalansom republičkog budžeta predviđeni su ukupni rashodi od 2.923,15 milijardi dinara, što je za 171,45 milijardi dinara više od iznosa predviđenog prvobitnim budžetom.
Najveći deo sredstava namenjenih poljoprivredi biće izdvojen za subvencije – 118,7 milijardi dinara, dok je prvobitnim budžetom za tu namenu bilo predviđeno 116,5 milijardi dinara.
ALEKSIĆ: POLJOPRIVREDI TREBA 10 ODSTO BUDŽETA
Miroslav Aleksić ocenio je da je Odbor za poljoprivredu postao „protočni bojler“ Vlade Srbije, umesto kontrolnog mehanizma, što se, prema njegovim rečima, videlo i po načinu usvajanja rebalansa.
On je kritikovao stanje u domaćoj poljoprivredi, navodeći da su cene pojedinih ratarskih proizvoda niske, da se za šljive, kako je rekao, nudi oko 15 dinara po kilogramu, dok su cene jabuka na nivou od pre deset godina.
Aleksić je ocenio da bi za poljoprivredu trebalo izdvojiti 10 odsto republičkog budžeta.
„Dobro je što je budžet za poljoprivredu povećan na 7,5 odsto, ali to nije dovoljno, već ga treba podići na udeo od deset odsto u republičkom budžetu“, rekao je Aleksić.
On je kritikovao i subvenciju od 18.000 dinara po hektaru, navodeći da je taj iznos, prema njegovoj oceni, nedovoljan za troškove proizvodnje.
RISTIČEVIĆ: SRBIJA IMA SUFICIT U IZVOZU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Rističević je, odgovarajući na kritike, naveo da su u Strategiju razvoja poljoprivrede unete smernice koje je preporučio skupštinski Odbor.
On je istakao da Srbija ima suficit u izvozu poljoprivrednih proizvoda i ocenio da se uvoz ne može jednostavno zabraniti, jer bi takva odluka mogla uticati i na izvoz Srbije.
Rističević je naveo i da je zbog afričke kuge svinja do sada uništeno 37.000 svinja, među kojima je bilo 4.000 priplodnih krmača. Prema njegovoj računici, zbog izgubljenog priploda od oko 120.000 prasadi, ukupan gubitak iznosi oko 157.000 svinja.
Član Odbora Dejan Bulatović iz Srpske napredne stranke rekao je da stanje u poljoprivredi nije dobro, ali da je ono posledica, kako je naveo, „devastirane poljoprivrede“ iz perioda prethodne vlasti.
Član Odbora Milija Miletić iz Ujedinjene seljačke stranke ocenio je da je dobro što je budžet povećan i što je uveden e-agrar, ali je ukazao na probleme u sprovođenju pojedinih projekata.
SUBVENCIJE, RURALNA INFRASTRUKTURA I VODOTOKOVI
Odbor je usvojio i zaključak da Ministarstvo poljoprivrede ne traži račune kao dokaz za isplatu subvencije od 18.000 dinara po hektaru, imajući u vidu sušu i procenu da šteta na kukuruzu, suncokretu i soji iznosi oko 600 miliona evra.
Usvojen je i zaključak da se ponovo raspiše konkurs za ruralnu infrastrukturu, kao i da se podrži uređenje vodotokova.
Rističević je rekao da je pitanje uređenja vodotokova stavio na dnevni red i zbog najave predsednika Srbije Aleksandra Vučića o uređenju vodotoka Ibra.
Prema njegovim rečima, uređenje vodotokova omogućilo bi stvaranje akumulacija vode koje bi mogle da budu značajne tokom sušnih perioda, ali i da doprinesu zaštiti od poplava u vreme obilnih padavina.
