Foto: Shutterstock
Po završetku javne rasprave o poreskim propisima otvorena su ključna pitanja koja se odnose na PDV, akcize i poreske olakšice za privredu. Deo izmena odnosi se na usklađivanje sa pravilima Evropske unije, dok bi pojedine novine mogle da počnu da se primenjuju već od 1. januara 2027. godine.
Javna rasprava o novim poreskim propisima završena je 21. juna, a predložena rešenja podeljena su u dva seta – jedan koji se odnosi na usklađivanje sa EU pravilima, i drugi koji se tiče izmena Zakona o porezu na dobit i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
Prema navodima Jelene Bojević iz NALED-a, prvi set propisa odnosi se na PDV, akcize, minimalni porez na dobit i razmenu podataka između poreskih administracija država članica EU, ali bi se primenjivao tek nakon pristupanja Srbije Uniji. Drugi set izmena odnosi se na domaće poreske olakšice i podsticaje.
Moguće izmene poreskih olakšica
Jedan od predloga koji je izazvao najviše pažnje odnosi se na ukidanje pojedinih poreskih oslobođenja, uključujući olakšice za preduzeća koja zapošljavaju osobe sa invaliditetom, kao i poreske kredite za inovativne kompanije.
Privreda je, kako se navodi, posebno insistirala da se zadrže podsticaji za inovacije i zapošljavanje osetljivih kategorija stanovništva, jer bi njihovo ukidanje moglo negativno da utiče na tržište rada.
Bojevićeva ističe da bi postojeća prava već zaposlenih ostala nepromenjena, dok se izmene odnose na buduće podsticaje.
Nema očekivanja rasta poreza za građane
Kada je reč o usklađivanju sa EU, navodi se da građani ne bi trebalo da očekuju povećanje poreza.
Prema objašnjenju, cilj je harmonizacija poreskih stopa i sistema, dok će akcize biti usklađene sa minimalnim nivoima Evropske unije. Digitalizacija i razmena podataka između poreskih administracija trebalo bi da doprinesu boljoj kontroli i smanjenju zloupotreba.
Paušalci i frilenseri
Predloženo je povećanje limita za paušalno oporezivanje sa šest na osam miliona dinara, jer postojeći prag nije menjan od 2013. godine i više ne prati inflaciju.
Takođe, razmatra se mogućnost da paušalci u bilo kom trenutku mogu da pređu na sistem lične zarade, što bi im omogućilo veću fleksibilnost u poslovanju.
Frilenseri ostaju u posebnom poreskom režimu, bez promena u odnosu na postojeći sistem oporezivanja.
Zaključak
Prema trenutnim predlozima, ključni pravci poreskih izmena usmereni su na usklađivanje sa EU pravilima, digitalizaciju poreskog sistema i redefinisanje određenih olakšica, dok se veće promene za građane ne očekuju u narednom periodu.
