PROVERA DIPLOMA U JAVNOM SEKTORU: KO MOŽE DA KONTROLIŠE DOKUMENTA I KAKVE KAZNE PRETE ZA FALSIFIKOVANJE?

Foto: Shutterstock

Najavljena provera diploma zaposlenih u javnom sektoru, sa posebnim fokusom na direktore, rukovodioce i druge osobe na odgovornim položajima, ponovo je otvorila pitanje kontrole stručnih kvalifikacija u državnim institucijama i javnim preduzećima.

Nakon što su predstavnici Studentske liste najavili ovu inicijativu, u javnosti se postavlja pitanje kako se utvrđuje autentičnost obrazovnih isprava, ko ima pravo da traži podatke o obrazovanju zaposlenih i šta se dešava ukoliko se utvrdi da neko ne ispunjava uslove za radno mesto na koje je postavljen ili zaposlen.

Provera ne podrazumeva samo utvrđivanje da li osoba poseduje diplomu određenog fakulteta. Potrebno je utvrditi i da li je dokument autentičan, da li je stečeno zvanje odgovarajuće i da li ispunjava uslove propisane za konkretno radno mesto.

KAKO SE PROVERAVA DA LI JE DIPLOMA FALSIFIKOVANA?

Osnovni način provere jeste obraćanje obrazovnoj ustanovi koja je navodno izdala diplomu. Fakulteti i druge obrazovne ustanove vode evidencije o upisanim studentima, položenim ispitima i izdatim diplomama, pa se podaci iz dokumenta mogu uporediti sa zvaničnom evidencijom.

Provera može da obuhvati broj diplome, datum izdavanja, naziv ustanove, stečeno zvanje i druge podatke koji omogućavaju utvrđivanje verodostojnosti dokumenta.

Sumnju mogu izazvati i neslaganja u podacima o školovanju, ali ona sama po sebi nisu dokaz falsifikovanja. Na primer, neuobičajeno kratko trajanje studija ne znači automatski da je diploma lažna, jer se moraju uzeti u obzir priznavanje ispita, prethodno obrazovanje i propisi koji su važili u vreme studiranja.

KO MOŽE DA TRAŽI PODATKE O DIPLOMAMA?

Građani imaju pravo da podnesu zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i od institucija zatraže podatke kojima one raspolažu.

Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja ne zahteva od podnosioca da obrazlaže zbog čega traži određenu informaciju. Zahtev se upućuje organu javne vlasti, a potrebno je što preciznije navesti koje se informacije traže.

Kada je reč o zaposlenima na rukovodećim položajima, moguće je tražiti informacije o uslovima za obavljanje funkcije, potrebnoj stručnoj spremi i dokumentaciji na osnovu koje je izvršeno imenovanje ili zaposlenje.

Ipak, pravo na pristup informacijama nije neograničeno. Član 14. Zakona predviđa mogućnost zaštite privatnosti i podataka o ličnosti, ali i izuzetke kada postoji opravdan interes javnosti, naročito u vezi sa obavljanjem javne funkcije.

Važno je naglasiti da dobijanje informacije o stečenom obrazovanju nije isto što i zvanična potvrda autentičnosti diplome. Za to je potrebna provera kod ustanove koja je dokument izdala.

ŠTA AKO ZAPOSLENI NE ISPUNJAVA USLOVE ZA RADNO MESTO?

Postoje dve različite situacije koje ne treba poistovećivati.

Prva je kada osoba poseduje validnu diplomu, ali stečeno obrazovanje ne odgovara uslovima propisanim za radno mesto na kojem se nalazi.

U tom slučaju potrebno je ispitati da li su prilikom zaposlenja ili imenovanja poštovani zakon, konkursni uslovi i akti kojima se uređuje konkretna funkcija ili radno mesto.

Ukoliko se utvrdi da propisani uslovi nisu ispunjeni, mogu se pokrenuti postupci za preispitivanje zakonitosti zaposlenja ili imenovanja, odnosno radnopravnog statusa.

Druga situacija je znatno ozbiljnija i odnosi se na korišćenje falsifikovane diplome.

ZA FALSIFIKOVANJE JAVNE ISPRAVE I DO PET GODINA ZATVORA

Krivični zakonik Republike Srbije u članu 355 propisuje krivično delo falsifikovanja isprave.

Za osobu koja napravi lažnu ili preinači pravu ispravu sa namerom da je upotrebi kao pravu, odnosno koja takvu ispravu koristi ili je nabavi radi upotrebe, predviđena je kazna zatvora do tri godine.

Ukoliko je reč o falsifikovanju javne isprave, kazna je od tri meseca do pet godina zatvora.

To znači da korišćenje falsifikovane diplome radi zaposlenja ili sticanja određene pozicije može imati i krivičnopravne posledice, ukoliko se u postupku utvrde svi zakonski elementi krivičnog dela.

DA LI GRAĐANI MOGU SAMI DA POKRENU PROVERU?

Građani ne moraju da čekaju da institucije same pokrenu kontrolu. Mogu da se obrate nadležnim organima, podnesu zahtev za pristup informacijama od javnog značaja i zatraže podatke o uslovima za određeno radno mesto i dokumentaciji na osnovu koje je neko imenovan.

Ukoliko postoje konkretne sumnje u autentičnost obrazovne isprave, one se mogu prijaviti nadležnim organima, koji su ovlašćeni da preduzmu dalje provere.

Ipak, konačan zaključak o tome da li je diploma falsifikovana ne može se doneti samo na osnovu javno dostupnih podataka ili sumnji. Za to je neophodna provera kod izdavaoca dokumenta, a eventualnu krivičnu odgovornost utvrđuju nadležni pravosudni organi.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *