Foto: Shutterstock.com/xtock, ilustracija
Građani Srbije dugovali su bankama oko dve hiljade milijardi dinara, što predstavlja rast od približno 330 milijardi dinara u odnosu na prethodnu godinu. Iako je ukupna zaduženost značajno porasla, istovremeno je zabeležen i pozitivan trend – smanjen je broj građana koji kasne sa otplatom kredita.
Prema podacima Udruženja banaka Srbije i Kreditnog biroa, zaduženost stanovništva porasla je oko 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Uprkos tome, servisiranje obaveza prema bankama pokazuje veću disciplinu među dužnicima.
Ekonomski analitičar i urednik portala „Kamatica“ Dušan Uzelac ocenjuje da na kretanje statistike utiče više faktora, uključujući inflaciju, ali i promene u načinu prodaje kredita.
UTICAJ INFLACIJE I TRŽIŠNIH KAMPANJA
Uzelac navodi da inflacija utiče na nominalni rast zaduženosti, ali i da sve veći značaj imaju posredničke agencije i kreditne kampanje koje intenzivnije promovišu zaduživanje građana.
Kako objašnjava, regulatorne promene i strožija pravila u oglašavanju kredita dovela su do vidljivijih upozorenja o trošku zaduživanja, što je, prema njegovim rečima, promenilo način na koji se krediti predstavljaju na tržištu.
KEŠ KREDITI NAJZASTUPLJENIJI
U proteklih godinu dana najviše su se koristili keš krediti, što dodatno doprinosi rastu ukupnog duga stanovništva. Postavlja se pitanje da li ovakav trend predstavlja znak oporavka potrošnje ili potencijalni rizik za dugoročnu stabilnost domaćinstava.
„ZAČARANI KRUG“ REFINANSIRANJA
Uzelac upozorava da se sve češće javlja praksa brzog refinansiranja postojećih kredita, što pojedine korisnike može uvesti u dugoročni ciklus zaduživanja.
On dodaje da je bankarski sektor u Srbiji i dalje pod strogim nadzorom Narodne banke Srbije, što, kako kaže, ograničava prekomerno zaduživanje, ali i utiče na dostupnost kredita građanima.
Prema njegovim rečima, sve izraženija upotreba nenamenskih kredita dodatno otežava procenu stvarne svrhe zaduživanja, jer se sredstva često koriste za široku potrošnju.
Stručnjaci ocenjuju da će kretanje kreditnog tržišta i dalje zavisiti od inflacije, regulatornih mera i ukupne ekonomske stabilnosti.
