Foto: Shutterstock
Poslednjih meseci šafran se sve češće pominje kao jedna od najperspektivnijih poljoprivrednih kultura, a visoka cena ovog začina na svetskom tržištu podstakla je interesovanje brojnih proizvođača. Ipak, stručnjaci upozoravaju da iza priča o velikoj zaradi stoji mnogo složenija realnost.
Šafran se s razlogom ubraja među najskuplje začine na svetu. Njegova vrednost proizlazi iz veoma zahtevnog procesa proizvodnje, koji podrazumeva ručno branje cvetova u kratkom periodu cvetanja, pažljivo izdvajanje tučkova, kao i sušenje i skladištenje proizvoda. Za dobijanje male količine začina potreban je veliki broj cvetova, zbog čega je proizvodnja radno intenzivna.
Upravo zbog toga visoka tržišna cena ne znači automatski i veliku zaradu za proizvođače. Na konačnu isplativost utiču brojni faktori, među kojima su troškovi sadnog materijala, angažovanje radne snage, kvalitet proizvoda, kao i mogućnost plasmana na tržište.
Poljoprivreda je i ranije beležila slične trendove. U različitim periodima pažnju proizvođača privlačile su kulture poput aronije, paulovnije, godži bobica i lavande, koje su predstavljane kao siguran put do velike zarade. Međutim, praksa je pokazala da uspeh ne zavisi samo od proizvodnje, već pre svega od tržišta, otkupa i mogućnosti prodaje.
Stručnjaci ističu da najveći problem nastaje kada se pojedine kulture predstavljaju kroz potencijalnu zaradu, bez dovoljno informacija o troškovima, potrebnom znanju i tržišnim izazovima. Kod šafrana su posebno važni kvalitet proizvodnje, pronalaženje kupaca i dugoročno planiranje poslovanja.
Iako šafran može biti zanimljiva prilika za proizvođače koji su spremni da ulože vreme, znanje i rad, on nije garancija brze zarade. Kao i u svakoj grani poljoprivrede, uspeh zavisi od dobre organizacije, iskustva i pažljivo procenjenih tržišnih uslova.
Zbog toga stručnjaci poručuju da šafran ne treba posmatrati kao prečicu do profita, već kao specifičnu i zahtevnu proizvodnju koja, uz pravi pristup, može doneti dobre rezultate na duži rok.
