Foto: Shutterstock
Rastući računi za električnu energiju i dostupne državne subvencije podstakli su sve veći broj građana da razmišljaju o ugradnji solarnih panela. Iako interesovanje raste iz godine u godinu, mnoge i dalje zanima kolika je početna investicija, kako izgleda procedura i kada se uloženi novac vraća.
Prema procenama stručnjaka iz oblasti solarne energetike, cena solarne elektrane za prosečno domaćinstvo snage oko pet kilovata kreće se između 4.500 i 8.000 evra. Konačna cena zavisi od kvaliteta opreme, vrste krova, složenosti montaže i dodatnih tehničkih zahteva.
U cenu su najčešće uključeni solarni paneli, inverter, noseća konstrukcija, projektovanje, montaža i priključenje na elektroenergetsku mrežu. Da bi domaćinstvo moglo da postavi solarnu elektranu, neophodno je da objekat bude legalizovan, da krov ima dovoljno osunčane površine i da elektroinstalacije budu u odgovarajućem stanju.
Nakon završetka radova i dobijanja potrebnih saglasnosti, vlasnici mogu steći status kupca-proizvođača, odnosno prozumera. Ovaj model omogućava da se višak proizvedene električne energije predaje u mrežu i koristi kasnije kada proizvodnja nije dovoljna za potrebe domaćinstva.
Sam proces ugradnje uglavnom traje od jednog do nekoliko dana. Nakon postavljanja konstrukcije i panela, ugrađuje se inverter i povezuje sistem sa kućnom instalacijom i distributivnom mrežom.
Dodatni podsticaj predstavljaju subvencije koje poslednjih godina obezbeđuju država i lokalne samouprave. Građani u mnogim slučajevima mogu ostvariti povraćaj i do 50 odsto investicije, dok maksimalni iznos subvencije najčešće dostiže oko 420.000 dinara.
Kada je reč o uštedama, stručne procene pokazuju da domaćinstva sa solarnom elektranom snage između četiri i šest kilovata mogu godišnje smanjiti troškove za električnu energiju za 80.000 do 100.000 dinara. Zbog toga se investicija najčešće isplati u periodu od šest do devet godina.
S obzirom na to da radni vek solarnih panela iznosi između 25 i 30 godina, vlasnici nakon povraćaja investicije mogu još decenijama koristiti znatno jeftiniju električnu energiju.
Stručnjaci naglašavaju da isplativost zavisi od više faktora, među kojima su položaj i nagib krova, količina sunčevog zračenja, navike potrošnje i način obračuna sa elektrodistribucijom. Upravo zbog toga preporučuje se da se sistem projektuje u skladu sa stvarnim potrebama domaćinstva kako bi se ostvario što brži povraćaj uloženih sredstava.
