Foto: Shutterstock
Srbija godišnje preradi više od 900.000 tona stajnjaka i organskog otpada u biogasnim postrojenjima, ali koristi tek oko 10 odsto raspoloživog poljoprivrednog potencijala, pokazuje analiza energetsko-tehnološke grupe Warmico.
Prema njihovim procenama, punim iskorišćavanjem ovog potencijala Srbija bi mogla godišnje da proizvodi oko tri milijarde kilovat-časova električne i toplotne energije, što bi bilo dovoljno za približno pola miliona domaćinstava.
U Srbiji je, prema podacima iz maja 2026. godine, u funkciji bilo 45 biogasnih postrojenja ukupne snage oko 44 megavata, dok je još 55 postrojenja bilo u izgradnji.
Stručnjaci ukazuju da ključ uspeha biogasnih projekata nije samo u tehnologiji, već u tome kako se postrojenja uklapaju u širi proizvodni lanac koji povezuje poljoprivredu, prehrambenu industriju i energetiku.
- Biogas najveću vrednost ostvaruje kada nije samo elektrana, već deo sistema koji povezuje proizvodnju hrane i energije – navodi se u analizi.
Preradom stajnjaka, organskog otpada i otpadnih voda smanjuje se zagađenje, dok se istovremeno stvaraju novi izvori energije i dodatni prihodi za poljoprivrednike.
Analiza navodi da se među najčešćim problemima biogasnih projekata nalazi nedostatak stabilnog izvora sirovine. Postrojenja koja zavise od kupovine materijala na tržištu izložena su promenama cena i većim rizicima poslovanja.
Srbija se, prema oceni Warmica, nalazi pred izborom modela razvoja biogasa, a budući uspeh zavisiće od toga ko će formirati kompletan lanac – od proizvodnje sirovine do plasmana energije.
