Foto: AP Photo/Armin Durgut
Početak grejne sezone ponovo je doneo ozbiljno pogoršanje kvaliteta vazduha u Srbiji, a pojedini gradovi suočavaju se sa visokim koncentracijama štetnih čestica. U periodima bez vetra i temperaturne inverzije zagađujuće materije zadržavaju se u prizemnom sloju atmosfere, stvarajući smog i povećavajući rizik po zdravlje stanovništva.
Podaci sa platformi za praćenje kvaliteta vazduha ukazuju na izraženo zagađenje u pojedinim sredinama. Novi Pazar, Šabac, Loznica i Negotin ponovo su među gradovima u kojima su zabeležene visoke vrednosti zagađujućih čestica, dok se problem tokom zimskih meseci tradicionalno pogoršava u brojnim urbanim sredinama.
NOVI PAZAR, ŠABAC I LOZNICA MEĐU GRADOVIMA SA VISOKIM VREDNOSTIMA ZAGAĐENJA
Prema podacima platforme SmogRank, Novi Pazar je tokom novembra imao prosečnu koncentraciju PM2.5 od 48,2 mikrograma po kubnom metru, dok su Šabac i Loznica beležili vrednosti indeksa kvaliteta vazduha koje su ukazivale na nezdrav vazduh.
Problem nije ograničen samo na ove gradove. Tokom grejne sezone zagađenje se često povećava i u Beogradu, Valjevu, Užicu, Nišu i drugim sredinama, naročito u kotlinama i područjima u kojima se vazduh slabije provetrava.
ŠTA NAJVIŠE ZAGAĐUJE VAZDUH U SRBIJI?
Jedan od najvećih izvora zagađenja tokom zime jesu individualna ložišta. Sagorevanje uglja, drveta i drugih čvrstih goriva u domaćinstvima značajno doprinosi emisijama suspendovanih čestica PM10 i PM2.5.
Prema analizama koje prenosi N1, individualna ložišta predstavljaju dominantan izvor emisija ovih čestica u Srbiji, dok dodatno opterećenje vazduha dolazi iz industrije, energetskog sektora i saobraćaja.
Poseban problem predstavljaju meteorološki uslovi. Kada nema vetra, a hladan vazduh ostaje zarobljen ispod toplijeg sloja atmosfere, zagađujuće materije se nagomilavaju u blizini tla. Zbog toga se u pojedinim gradovima formira gust smog, a koncentracije štetnih čestica mogu naglo da porastu.
PM2.5 ČESTICE NAJOPASNIJE SU ZA ZDRAVLJE
Najveću zabrinutost izazivaju fine suspendovane čestice PM2.5, koje su dovoljno male da prodru duboko u pluća, a pojedine mogu dospeti i u krvotok.
Dugotrajna izloženost zagađenom vazduhu povezuje se sa povećanim rizikom od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, pogoršanjem astme, hroničnih plućnih oboljenja i povećanim rizikom od prevremene smrti.
Posebno su osetljivi deca, starije osobe, trudnice i građani koji već imaju bolesti srca i pluća.
KADA JE VAZDUH U CRVENOM, PREPORUČUJE SE OPREZ
Kada indeks kvaliteta vazduha pokazuje nezdrave vrednosti, preporučuje se smanjenje intenzivnih fizičkih aktivnosti na otvorenom, posebno za osetljive kategorije stanovništva.
Građanima se savetuje da prate zvanična merenja, izbegavaju duži boravak u područjima sa izraženim smogom i provetravaju prostorije u periodima kada je kvalitet vazduha bolji.
Aktuelni podaci o kvalitetu vazduha u Srbiji dostupni su na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine, kao i na platformama koje prikazuju merenja po gradovima i mernim stanicama.
Problem zagađenja vazduha u Srbiji ostaje jedan od najvećih ekoloških i javnozdravstvenih izazova, a sa dolaskom hladnijih dana očekuje se da će kvalitet vazduha u brojnim sredinama ponovo biti pod dodatnim pritiskom.
