SUPER RADARI ŠIROM SRBIJE: BEZ ZAUSTAVLJANJA BELEŽE DEVET PREKRŠAJA, KAZNE STIŽU NA KUĆNU ADRESU

Foto: mupsrbije/Instagram

Na putevima Srbije počela je primena nove generacije takozvanih „super radara“, koji mogu istovremeno da registruju više različitih saobraćajnih prekršaja. Sistem je automatizovan i radi bez neposrednog prisustva policijske patrole, a prema dostupnim podacima trenutno je aktivan na oko 30 lokacija širom zemlje.

Plan je da se mreža proširi na čak 99 lokacija, pre svega na takozvane crne tačke, odnosno deonice na kojima se beleži veći broj saobraćajnih nezgoda i stradalih.

DEVET PREKRŠAJA KOJE SISTEM MOŽE DA REGISTRUJE

Za razliku od klasičnih radara koji prvenstveno mere brzinu, novi sistemi mogu da evidentiraju čak devet kategorija prekršaja:

  • prekoračenje trenutne brzine,
  • prekoračenje prosečne brzine između dve tačke,
  • nevezivanje sigurnosnog pojasa,
  • korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje,
  • nepropisno preticanje,
  • prolazak kroz crveno svetlo,
  • vožnju neregistrovanog vozila,
  • nepropisno korišćenje svetala,
  • vožnju žutom trakom.

Sistemi mogu istovremeno da prate više vozila i automatski očitavaju registarske tablice.

NE POMAŽE KOČENJE PRED RADAROM

Jedna od važnih razlika u odnosu na klasične kontrole brzine jeste mogućnost merenja prosečne brzine na određenoj deonici.

To praktično znači da vozač ne može da izbegne prekoračenje tako što će usporiti samo neposredno pred kamerom. Sistem beleži prolazak vozila na početnoj i završnoj tački, a na osnovu vremena potrebnog da se pređe deonica izračunava prosečnu brzinu.

Ukoliko je prosečna brzina veća od dozvoljene, prekršaj se evidentira.

KAZNA BEZ ZAUSTAVLJANJA

Vozač zbog prekršaja ne mora biti zaustavljen na licu mesta.

Prema navodima pomoćnika direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirka Kokovića, podaci o evidentiranom prekršaju šalju se u centar MUP-a, nakon čega se postupak dalje obrađuje. Kazna može biti dostavljena na kućnu adresu ili elektronskim putem preko eUprave.

To znači da vozač može nastaviti putovanje, a da tek naknadno dobije informaciju da je prekršaj registrovan.

GDE SU POSTAVLJENI?

Prema javno dostupnoj listi, „super radari“ nalaze se na 30 deonica, među kojima su:

  1. Užice – Bela Zemlja
  2. Kljajićevo – Kula
  3. Pančevo (Kovačica) – Alibunar, kroz naselje
  4. Pančevo (Kovačica) – Alibunar, van naselja
  5. Pančevo (Kovačica) – Alibunar, kroz naselje – Lazarevac
  6. Gajdobra – Čelarevo
  7. Požarevac (Ošljero) – Salakovac
  8. Vlaško Polje – Mladenovac (Dubona)
  9. Kragujevac (Divostin) – Ravni Gaj
  10. Sombor – Srpski Miletić
  11. Granica AP Vojvodine (Pančevo) – Pančevo (Kovin)
  12. Mataruška Banja – Ušće
  13. Batajnica – Ugrinovci
  14. Preljina – Mrčajevci
  15. Ostružnica – Umka
  16. Kelebija – Subotica
  17. Trbušani – Čačak (Ljubić)
  18. Pakovraće – Kratovska Stena
  19. Orlovača – Rušanj
  20. Arilje – Prilike
  21. Šabac (Drenovac) – Majur
  22. Kanjiža – Novi Kneževac (Đala)
  23. Niš – Svrljig
  24. Stublin – Ub
  25. Melenci – Zrenjanin
  26. Ečka – Perlez
  27. Pričević – Valjevo (Gola Glava)
  28. Lazarevac (Ibarski put) – Ćelije
  29. Minićevo – Knjaževac.

Napomena: javno objavljena lista navodi 29 konkretnih stavki, iako se u izvorima govori o oko 30 aktivnih lokacija. Takođe, raspored i dinamika postavljanja novih uređaja su u nadležnosti Uprave saobraćajne policije, pa lokacije treba posmatrati kao trenutno javno dostupne podatke, a ne kao konačan spisak.

RADARI RADE 24 SATA

Prema informacijama Agencije za bezbednost saobraćaja, novi sistemi rade 24 sata dnevno, 365 dana u godini, bez obzira na vremenske uslove i bez potrebe da policijska patrola bude prisutna na mestu kontrole.

Njihova primena počela je krajem 2025. godine, dok je tokom februara 2026. potvrđeno da su sistemi aktivni na oko 30 lokacija.

CILJ NISU SAMO KAZNE

Nadležni naglašavaju da cilj sistema nije samo povećanje broja sankcionisanih vozača, već smanjenje brzine na najopasnijim deonicama i smanjenje broja saobraćajnih nezgoda i stradalih.

U narednom periodu predviđeno je dalje širenje sistema, a kao moguće lokacije pominju se i zone škola i druge javne saobraćajne površine na kojima su posebno ugroženi pešaci i drugi ranjivi učesnici u saobraćaju.

Za vozače je najvažnija promena jednostavna: više nije dovoljno „paziti na radar“. Novi sistemi prate ponašanje vozila na čitavoj deonici i mogu registrovati mnogo više od same brzine.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *