Foto: Shutterstock
Suša i ekstremno visoke temperature mogle bi ove godine značajno da smanje prinose kukuruza i soje u Srbiji, upozorio je agroekonomista Mladen Petrović iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede.
Prema njegovoj proceni, prinos kukuruza mogao bi biti manji za oko 30 do 40 odsto u odnosu na prinose koji se ostvaruju u normalnim proizvodnim uslovima.
Petrović je za Tanjug objasnio da visoke temperature, naročito kada prelaze 35 stepeni, nepovoljno utiču na razvoj kukuruza jer u takvim uslovima ne dolazi do pravilnog nalivanja i punjenja zrna.
Kukuruz se u Srbiji poslednjih godina gaji na između 950.000 i milion hektara. Prosečan prinos u prethodnih deset godina iznosio je oko 6,15 tona po hektaru, dok je u poslednjih pet godina smanjen na približno 5,4 tone.
SOJA TAKOĐE TRPI ZBOG SUŠE
Među kulturama koje teško podnose sušne uslove nalazi se i soja. Petrović navodi da je prosečan prinos soje u prethodne dve godine bio oko 1,6 tona po hektaru, dok se u normalnim proizvodnim uslovima ostvaruje prinos od oko 3,5 tona.
Zbog posledica suše, gubici po hektaru mogli bi da budu značajni. Kod kukuruza smanjenje prinosa može proizvođaču doneti gubitak prihoda od oko 400 evra po hektaru, dok bi kod soje gubitak mogao da dostigne 500 do 600 evra po hektaru.
„Kada govorimo na nivou Srbije, to su ogromni gubici koji se mere u stotinama miliona evra“, upozorio je Petrović.
VOJVODINA NAJUGROŽENIJA
Najveći udar očekuje se u Vojvodini, gde se nalaze najveće površine pod ratarskim kulturama.
Petrović kao jedan od načina zaštite poljoprivrednika navodi osiguranje proizvodnje. U slučaju štete izazvane sušom ili drugom nepovoljnom pojavom, polisa može omogućiti proizvođaču da nadoknadi deo gubitaka.
Dodatnu pomoć predstavljaju i državne subvencije, koje će, prema njegovim rečima, ove godine biti veoma značajne za poljoprivrednike, jer bi bez njih mnogi proizvođači teško pokrili osnovne troškove proizvodnje.
NAVODNJAVANJE SVE TEŽE ZBOG NISKOG VODOSTAJA
Kao dugoročna rešenja za smanjenje posledica klimatskih promena Petrović navodi ulaganje u sisteme za navodnjavanje, ali i razvoj novih sorti i hibrida otpornijih na sušu.
Problem je, međutim, što ni poljoprivrednici koji već imaju sisteme za navodnjavanje u pojedinim delovima Srbije ne mogu u potpunosti da ih koriste zbog veoma niskih vodostaja, nedostatka vode i nedovoljno uređenih kanala.
Zbog toga bi razvoj sorti i hibrida koji bolje podnose ekstremne vremenske uslove mogao postati jedan od ključnih zadataka domaće poljoprivredne nauke.
Petrović je najavio i saradnju srpskih i kineskih naučnika na ovom području. Institut za ekonomiku poljoprivrede i Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja sarađuju sa Kinom, a u narednom periodu očekuje se poseta kineskih stručnjaka koji se bave istraživanjima proizvodnje kukuruza.
Cilj je povezivanje naučnika iz Srbije i Kine, razmena znanja i iskustava, kao i moguća zajednička istraživanja usmerena na stvaranje novih sorti i hibrida otpornijih na sušu.
