Foto: Shutterstock
Prosečni troškovi rada po radnom satu u Srbiji tokom 2024. godine iznosili su 1.318 dinara, odnosno oko 11,26 evra, pokazuju rezultati Istraživanja o troškovima rada Republičkog zavoda za statistiku.
Najveći deo tog iznosa, 1.313 dinara po radnom satu, odnosio se na naknade zaposlenima, odnosno zarade i pripadajuće doprinose.
Trošak rada, međutim, ne čine samo plate. U ukupne troškove ulaze i izdaci za obrazovanje i usavršavanje zaposlenih, troškovi povezani sa zapošljavanjem novih radnika, zaštitom na radu, kao i određeni drugi porezi i naknade.
ZARADE I DOPRINOSI ČINE 91 ODSTO TROŠKOVA
U strukturi troškova rada najveće učešće imaju redovne isplate zaposlenima, odnosno zarade i redovni bonusi, sa pripadajućim porezima i doprinosima na teret zaposlenog. One čine 70,4 odsto ukupnih troškova rada.
Obavezni doprinosi na teret poslodavca učestvuju sa 11,7 odsto, dok isplate za neodrađene dane, poput godišnjih odmora i praznika, čine 8,9 odsto.
Ove tri kategorije zajedno predstavljaju 91 odsto ukupnih troškova rada.
Ostali troškovi čine znatno manji deo. Troškovi obrazovanja i usavršavanja zaposlenih, kao i troškovi ostalih poreza koji obuhvataju i penale zbog nezapošljavanja zakonom propisanog broja osoba sa invaliditetom, učestvuju sa po 0,2 odsto.
NAJVEĆI TROŠAK RADA U INFORMISANJU I KOMUNIKACIJAMA
Najviši prosečni troškovi rada po radnom satu tokom 2024. godine zabeleženi su u sektoru informisanja i komunikacija, gde su iznosili 2.676 dinara.
To je približno dvostruko više od proseka za celu Srbiju.
Na drugom kraju nalaze se delatnosti u kojima su prosečni troškovi rada bili znatno niži. U uslugama smeštaja i ishrane, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, kao i umetnosti, zabavi i rekreaciji, prosečni troškovi bili su niži od 1.015 dinara po radnom satu.
Podaci RZS-a pokazuju da se trošak zaposlenog razlikuje u zavisnosti od delatnosti, ali i da zarade, porezi i doprinosi predstavljaju najveću komponentu ukupnog troška koji poslodavac ima po osnovu angažovanja radne snage.
