Foto: Shutterstock/Anatoliy Cherkas
Podkasti su emisije o najrazličitijim temama – bez reklama koje prekidaju priču, bez potrebe da sedite pred ekranima… Upravo zato su za manje od dve decenije prešli put od internet kurioziteta do jednog od najuticajnijih medija na planeti.
Šta ih čini toliko popularnim?
Kako je sve počelo
Priča o podkastima počinje 2004. godine, kada su programer Dejv Vajner i bivši MTV voditelj Adam Kari napravili program pod nazivom Ajpoder (iPodder), piše N1. Taj alat je omogućio korisnicima da automatski preuzimaju audio-sadržaje putem RSS fidova i prebacuju ih na svoje Ajpod (iPod) uređaje.
Iste godine, novinar Gardijana Ben Hamersli skovao je termin „podkasting“ – spoj reči Ajpod (iPod) i brodkasting (broadcasting), mada je u upotrebi u početku bila i reč „audioblogging“. Do kraja 2004. osnovana je i Libsin (Libsyn) platforma, prvi hosting servis namenjen isključivo podkasterima.
Prekretnica je stigla u junu 2005. godine, kada je Epl (Apple) integrisao podkaste u Ajtjuns (iTunes) 4.9. Odjednom je milionima korisnika bilo dovoljno da otvore aplikaciju i pretplate se na emisiju koja ih zanima. Iste godine, „podcast“ je proglašen rečju godine u Novom oksfordskom američkom rečniku (New Oxford American Dictionary). Čak je i tadašnji predsednik SAD Džordž Buš počeo da objavljuje nedeljne govore u formatu podkasta.
Ali pravi bum je došao tek 2014. godine, kada je emisija Serial privukla pažnju miliona slušalaca pričom o jednom krivičnom slučaju iz Baltimora. Nedeljno slušanje podkasta u SAD tada je poraslo za 25 procenata u odnosu na prethodnu godinu. Od tog trenutka, podkasting više nije bio hobi entuzijasta – postao je ozbiljan medijski kanal.
Kako podkasti zapravo funkcionišu
Podkast je audio ili video sadržaj koji se distribuira putem interneta, najčešće kroz RSS fid koji omogućava automatsko preuzimanje novih epizoda. Slušaoci biraju platformu – Spotifaj (Spotify), Epl podkasti (Apple Podcasts), Jutjub (YouTube) ili neku drugu – pretplate se na emisiju i dobijaju obaveštenja čim izađe nova epizoda.
Za razliku od radija, gde morate biti prisutni u tačno određeno vreme, podkast čeka vas. Možete ga slušati dok vozite, trčite, kuvate ili jednostavno odmarate. Prema nekim istraživanjima iz sveta, čak 75 odsto slušalaca koristi pametni telefon kao primarni uređaj za slušanje, dok 28 odsto odraslih sluša podkaste tokom vožnje.
Formati su raznovrsni. Neki podkasteri rade intervjue sa stručnjacima, drugi pričaju priče u nastavcima, treći analiziraju vesti ili sportske događaje. Postoje obrazovni, humoristički, kriminalistički podkasti, pa čak i oni koji vas uče novim jezicima.
Komedija drži prvo mesto kao najslušaniji žanr sa 30 procenata ukupnog slušanja, dok žanr dokumentarnog kriminala (true crime) beleži preko 85 procenata stope završavanja epizoda – što govori o tome koliko duboko privlači pažnju.
Brojke koje govore same za sebe
Podkast industrija u 2025. godini izgleda sasvim drugačije nego pre samo pet godina. Prema podacima koje je objavio Beklinko (Backlinko), broj slušalaca podkasta širom sveta dostigao je 584,1 milion, što predstavlja rast od skoro sedam procenata u odnosu na prethodnu godinu. Projekcije ukazuju da će ta cifra premašiti 651 milion do 2027. godine.
U Sjedinjenim Državama, 55 odsto stanovništva starijeg od 12 godina mesečno sluša podkaste – što je rekordna cifra. Na globalnom nivou registrovano je više od 4,5 miliona podkast emisija, mada samo oko 10 do 11 procenata aktivno objavljuje nove epizode. Ostatak je „podfejdovao“ (podfaded) – termin koji podkast zajednica koristi za emisije koje su prestale sa radom, najčešće posle svega tri epizode.
Zanimljivo je pogledati i regionalne razlike. Prema istraživanju agencije YouGov iz 2025. godine, zemlje sa najvećim procentom redovnih slušalaca (barem sat nedeljno) uključuju Južnu Koreju, Meksiko, Indoneziju i Tajland. U Evropi prednjači Rumunija sa 47 procenata, dok Švedska, Španija i Irska takođe beleže visoko učešće. Podkasting očigledno nije samo američki fenomen – to je globalni talas.
Demografski profil slušalaca je takođe indikativan. U SAD, 63 odsto slušalaca pripada starosnoj grupi od 18 do 44 godine, pri čemu grupa od 25 do 34 godine čini najveći pojedinačni segment. Rodna zastupljenost je gotovo izbalansirana – 51 odsto muškaraca i 48 odsto žena. Više od 58 procenata slušalaca ima fakultetsku diplomu ili viši stepen obrazovanja, što podkaste čini posebno atraktivnim medijem za oglašivače koji ciljaju obrazovanu i kupovno moćnu publiku.
Zašto ljudi biraju podkaste
Šta stoji iza ove popularnosti? Zašto bi neko slušao podkast umesto da čita članak ili gleda video?
Prvo, tu je fleksibilnost. Podkasti se uklapaju u rutine koje drugi mediji ne mogu da pokriju. Ne možete čitati dok vozite, ali možete slušati. Ne možete gledati Jutjub dok trčite, ali možete pratiti omiljenu emisiju preko slušalica. Prosečan slušalac podkasta provodi oko sedam sati nedeljno uz ovaj medij – to je skoro ceo radni dan posvećen sadržaju koji je sam odabrao.
Drugo, podkasti grade drugačiju vrstu odnosa između kreatora i publike. Glas u slušalicama deluje intimnije od teksta na ekranu. Istraživanja pokazuju da 86 procenata slušalaca smatra voditelje podkasta pouzdanim, a 89 procenata ih doživljava kao autentične. To je nivo poverenja koji se retko postiže. Voditelji podkasta se po stepenu poverenja nalaze odmah iza preporuka prijatelja i porodice.
Treće, tu je i pristupačnost tema. Bez obzira na to koliko je vaše interesovanje specifično – od astrofizike do uzgajanja bonsai drveća – postoji podkast koji to pokriva. Mogućnost da pronađete sadržaj koji govori baš vašim jezikom, u bukvalnom i prenesenom smislu, čini podkaste izuzetno privlačnim.
I četvrto, ne treba zanemariti edukativni aspekt. Podkasti su postali moćan alat za učenje jer omogućavaju dublje razumevanje tema nego što to prosečan članak može da ponudi. Emisija od 45 minuta sa stručnjakom iz određene oblasti daje kontekst, nijanse i praktične primere koje kratka forma jednostavno ne može da obuhvati. Mnogi profesionalci danas koriste podkaste kao oblik stalnog usavršavanja – slušaju ih na putu do posla i tako pretvaraju „izgubljeno“ vreme u produktivno.
Video-podkasti menjaju pravila igre
Jedna od najznačajnijih promena poslednjih godina jeste uspon video-podkasta. Jutjub je zauzeo dominantnu poziciju kao platforma za konzumiranje podkasta – prema podacima iz 2025. godine, preko milijardu ljudi mesečno gleda podkaste na ovoj platformi. U SAD je 51 procenat ljudi gledao video-sadržaj podkasta, dok je 48 procenata kombinovalo slušanje i gledanje.
Ovo je donelo novu dinamiku. Podkasteri sada razmišljaju o vizuelnom aspektu svojih emisija, o scenografiji i jeziku tela. Istovremeno, to stvara i izazov – kada sadržaj postane previše vizuelan, slušaoci koji prate samo audio-verziju mogu propustiti kontekst. Granica između klasičnog podkasta i Jutjub emisije postaje sve tanja, a definicija samog formata se menja pred našim očima.
Kako napraviti sopstveni podkast
Za one koji razmišljaju o pokretanju sopstvene emisije, dobra vest je da početni troškovi nikada nisu bili niži. Kvalitetan USB mikrofon košta koliko i prosečna večera u restoranu, a besplatni softveri za uređivanje zvuka, poput Odasitija (Audacity), nude više nego dovoljno alata za početak.
Ključ uspeha leži u doslednosti i jasnoj temi. Odaberite oblast u kojoj imate znanje ili iskustvo, definišite format koji vam odgovara i držite se redovnog rasporeda objavljivanja. Publika ceni predvidivost – želi da zna kada može očekivati novu epizodu.
Promocija je jednako bitna kao i sam sadržaj. Društvene mreže, gostovanja na drugim podkastima i saradnja sa kreatorima u sličnoj niši mogu značajno ubrzati rast publike. Ali najvažniji savet ostaje najjednostavniji: budite iskreni. Vaša jedinstvena perspektiva je jedina stvar koju niko drugi ne može da kopira.
Vredi imati na umu i jednu ohrabrujuću statistiku – skoro polovina svih podkasta prestane sa radom posle treće epizode. To znači da vas samo pojavljivanje i doslednost već stavljaju ispred većine. Nema potrebe za savršenom produkcijom od prvog dana. Počnite sa onim što imate, učite iz svake epizode i pustite da se kvalitet razvija zajedno sa vašim iskustvom.
Šta dolazi dalje
Podkast industrija je u 2025. godini vredna preko 32 milijarde dolara, sa projekcijama koje ukazuju na rast do 173 milijarde do 2032. godine. Oglašivačka potrošnja na podkaste dostigla je 4,46 milijardi dolara, a kompanije sve više prepoznaju efikasnost ovog kanala – dve trećine slušalaca je istražilo ili kupilo proizvod nakon što su za njega čuli u podkastu.
Ono što podkaste čini posebnim nije samo tehnologija ili brojke. To je format koji vraća moć pričanja priča – jednu od najstarijih ljudskih potreba – u ruke pojedinaca. Bilo ko sa mikrofonom i nečim vrednim da kaže može pronaći svoju publiku. A ta publika, kako pokazuju svi dostupni podaci, nastavlja da raste.
Danas.rs-N1
