ALARM ZA ALERGIČNE: AMBROZIJA OD SLEDEĆE NEDELJE ULAZI U PIK, NA UDARU BEOGRAD, OBRENOVAC, PANČEVO I KRUŠEVAC

Foto: Shutterstock

Koncentracija polena ambrozije u Srbiji od sledeće nedelje biće u naglom porastu, a posebno ugrožena biće područja Beograda, Obrenovca, Pančeva i Kruševca, upozoravaju stručnjaci.

Ambrozija, jedan od najjačih alergena među korovskim biljkama, svake godine izaziva velike probleme za oko milion ljudi u Srbiji, a njen period cvetanja traje od kraja jula do kraja septembra, sa najizraženijim pikom tokom avgusta i početkom septembra.

Najveće koncentracije polena u Beogradu tradicionalno se beleže na lokacijama sa velikim neuređenim površinama, gradilištima i zapuštenim terenima, među kojima su Novi Beograd, Palilula, Zemun, Zvezdara i Čukarica.

Pored glavnog grada, kao dugogodišnja žarišta izdvajaju se Pančevo i Kruševac, dok su prema poslednjim merenjima visoke koncentracije zabeležene i u Požarevcu, Kraljevu i Novom Pazaru. Srednje koncentracije registrovane su u Pančevu, Kruševcu, Nišu, Zaječaru i Sokobanji.

SIMPTOMI ALERGIJE NA AMBROZIJU

Najčešći simptomi su:

  • učestalo i nekontrolisano kijanje,
  • zapušen ili curav nos,
  • suzenje, svrab i crvenilo očiju.

Mogu se javiti i manje prepoznatljivi simptomi:

  • suv kašalj i grebanje u grlu,
  • osećaj umora i glavobolja,
  • povremeni osip ili crvenilo kože,
  • problemi sa spavanjem zbog otežanog disanja.

Kod osoba sa izraženim alergijama reakcije mogu biti ozbiljnije i uključivati oticanje usana i kapaka, astmatične napade, pa čak i teške alergijske reakcije.

KAKO SE ZAŠTITITI?

Stručnjaci savetuju:

  • izbegavati duži boravak napolju kada su koncentracije polena visoke,
  • držati prozore zatvorene ujutru i tokom vetrovitog vremena,
  • nositi naočare za sunce prilikom izlaska,
  • nakon boravka napolju istuširati se i oprati kosu,
  • presvući odeću koja je bila izložena polenu,
  • koristiti prečišćivače vazduha u zatvorenim prostorijama.

Osim što ugrožava zdravlje ljudi, ambrozija predstavlja problem i za poljoprivredu i životnu sredinu. Njena snažna korenska struktura omogućava joj da potiskuje druge biljke, smanjuje prinose useva i narušava kvalitet vazduha.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *