Foto: Shutterstock
Sudeći prema dosadašnjim rezultatima žetve strnih žita i ubranoj proizvodnji voća i povrća, ova godina bi mogla biti jedna od rodnijih u poslednjoj deceniji, ocenjuju agroanalitičari.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, rod pšenice veći je za oko 30 odsto u odnosu na desetogodišnji prosek, dok je proizvodnja višnje čak udvostručena. Veći prinos beleži i malina, koja je u plusu oko 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Dobar rod, ali ne i garant veće zarade
Stručnjaci upozoravaju da veća proizvodnja ne znači automatski i veći profit za poljoprivrednike, jer povećana ponuda često dovodi do pada otkupnih cena.
Agroekonomista Milan Prostran navodi da se ove godine očekuje oko 3,8 miliona tona pšenice, uz prosečan prinos od oko pet tona po hektaru, što ostavlja i značajne viškove za izvoz. Dobro su rodili i ječam, ovas i uljana repica, dok je žetva u punom jeku.
Međutim, iako su prinosi dobri, konačna količina roda biće poznata tek nakon završetka svih radova na njivama.
Cene pod pritiskom tržišta
Stručnjaci ističu da na konačnu zaradu proizvođača utiče više faktora – od kretanja cena na međunarodnom tržištu, preko kvaliteta roda, do logističkih troškova i otkupa.
Kod višnje je, na primer, primećen veći prinos, ali slabiji kvalitet u odnosu na prošlu godinu, što je dovelo do nižih cena – druga klasa se otkupljuje već od oko 50 dinara po kilogramu.
Manje zasada pojedinih kultura
Prema procenama, manje je posejano kukuruza, soje i šećerne repe nego prošle godine, dok je suncokret zabeležio rast površina. Za te kulture još je rano govoriti o konačnom rodu jer su u fazi vegetacije.
Agroekonomisti poručuju da će poljoprivreda i ove godine imati značajan uticaj na bruto domaći proizvod Srbije, uz očekivane viškove za izvoz, ali uz i dalje izražen problem niskih otkupnih cena koji muči proizvođače.
