VIŠE OD 250.000 GRAĐANA I PRAVNIH LICA UPISANO U KATASTAR KROZ ZAKON „SVOJ NA SVOME“

Foto: Shutterstock

Odbor za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije usvojio je danas u načelu predloge izmena Zakona o planiranju i izgradnji, Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima „Svoj na svome“ i Zakona o merama za smanjenje troškova postavljanja elektronskih komunikacionih mreža vrlo visokog kapaciteta.

Sednici je prisustvovala ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, koja je navela da je za nepunih šest meseci primene zakona „Svoj na svome“ rešeno 333.870 predmeta, dok je više od 250.000 građana i pravnih lica upisano u katastar nepokretnosti.

Sofronijevićeva je ocenila da je primenom ovog zakona ostvaren odličan rezultat.

Odbor je razmotrio i prihvatio informacije o radu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za period od jula do septembra 2025. godine, od oktobra do decembra 2025. godine i od januara do marta 2026. godine.

Izmenama Zakona o planiranju i izgradnji predviđeno je preciziranje pojedinih pojmova koji se koriste u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja i izgradnje. Među njima su adaptacija objekta, braunfild lokacije, bruto razvijena građevinska površina, vetroelektrana i vučnica.

Preciznije bi trebalo da bude definisana i uloga glavnog republičkog urbaniste i glavnog urbaniste autonomne pokrajine, koji su odgovorni za stručnu kontrolu planskih dokumenata i proveru njihove usklađenosti.

Predloženim izmenama zakona „Svoj na svome“ trebalo bi da budu otklonjene nedoumice nastale tokom primene važećih propisa i obezbeđen ravnopravniji položaj građana.

U obrazloženju je navedeno da je donošenjem ovog zakona Srbija dobila jedinstven i tačan registar nepokretnosti, što bi trebalo da doprinese efikasnijem planiranju javnih politika, prostornom i urbanističkom planiranju i boljoj zaštiti prostora i prirodnih resursa.

Pouzdani podaci u centralnoj evidenciji, kako je navedeno, trebalo bi da doprinesu i većim prihodima budžeta kroz naplatu naknada i poreza, dok se uvođenjem nulte tolerancije na bespravnu gradnju nastoji dodatno ojačati pravni poredak i zaštititi javni interes.

Trećim predlogom zakona uređuju se mere za smanjenje troškova i ubrzavanje postavljanja elektronskih komunikacionih mreža vrlo visokog kapaciteta. Predviđene su i mere koje se odnose na pristup i korišćenje postojeće fizičke infrastrukture, zajedničko izvođenje građevinskih radova, kao i veću transparentnost u vezi sa infrastrukturom i planiranim radovima.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *