Foto: Shutterstock
Kada se zaposleni razboli, važno je da se izabranom lekaru javi što pre, jer zakon propisuje koliko unazad može da bude utvrđena privremena sprečenost za rad.
Osnovno pravilo je da izabrani lekar može da utvrdi bolovanje najviše tri dana pre dana kada se zaposleni javio na pregled. To, međutim, ne znači da se tri dana bolovanja automatski priznaju – lekar mora da utvrdi da je u tom periodu zaista postojala zdravstvena sprečenost za rad.
KADA LEKAR MOŽE DA PRIZNA TRI DANA UNAZAD?
Privremena sprečenost za rad, po pravilu, počinje danom kada izabrani lekar utvrdi da zaposleni zbog bolesti ili povrede nije sposoban za rad.
Ako se zaposleni lekaru javi nakon nekoliko dana bolesti, lekar može da utvrdi bolovanje i za period koji je prethodio pregledu, ali najviše tri dana unazad.
Na primer, ako zaposleni ode kod lekara u četvrtak, po osnovnom pravilu početak bolovanja može da bude utvrđen najranije za ponedeljak.
Ipak, odluka zavisi od zdravstvenog stanja i medicinske procene. Samo to što je zaposleni nekoliko dana bio odsutan sa posla nije dovoljno da mu se automatski prizna bolovanje za taj period.
KADA JE MOGUĆE VIŠE OD TRI DANA UNAZAD?
Zakon predviđa i izuzetke od osnovnog pravila.
U opravdanim okolnostima, prvostepena lekarska komisija može, na predlog izabranog lekara, da oceni privremenu sprečenost za rad i za period duži od tri dana pre javljanja lekaru.
Takva mogućnost postoji kada postoje opravdani razlozi zbog kojih zaposleni nije mogao da se javi izabranom lekaru na vreme.
Među situacijama koje zakon prepoznaje su stacionarno lečenje, kao i slučajevi kada je privremena sprečenost za rad nastala tokom boravka u inostranstvu.
AKO JE ZAPOSLENI BIO U BOLNICI
Hospitalizacija je jedna od okolnosti koja može opravdati to što se zaposleni nije ranije javio svom izabranom lekaru.
U takvoj situaciji, uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju i predlog izabranog lekara, prvostepena lekarska komisija može da odlučuje o priznavanju privremene sprečenosti za rad i za period duži od tri dana unazad.
Zbog toga je važno sačuvati otpusnu listu, izveštaje i drugu dokumentaciju koja potvrđuje lečenje i period hospitalizacije.
ŠTA AKO SE OSOBA RAZBOLI U INOSTRANSTVU?
Posebna situacija postoji kada bolest ili povreda nastanu tokom boravka u inostranstvu.
Ako zbog toga osiguranik nije mogao da se javi izabranom lekaru u Srbiji, postoji mogućnost da se kroz propisanu proceduru oceni privremena sprečenost za rad i za duži period pre javljanja lekaru.
I u ovom slučaju neophodno je da postoje odgovarajuće okolnosti i medicinska dokumentacija na osnovu koje se može utvrditi opravdanost odsustva.
ZAPOSLENI TREBA DA SE LEKARU JAVI ŠTO PRE
Kada zdravstveno stanje onemogućava rad, zaposleni ne bi trebalo da odlaže odlazak kod lekara.
Propisi predviđaju i obavezu osiguranika da se, bez opravdanog razloga, javi izabranom lekaru u roku od tri dana od nastanka privremene sprečenosti za rad.
Odlaganje pregleda može otežati naknadno priznavanje bolovanja za duži period, naročito kada ne postoje okolnosti koje opravdavaju kašnjenje.
KO DONOSI ODLUKU O BOLOVANJU?
Za utvrđivanje početka i trajanja privremene sprečenosti za rad nadležan je izabrani lekar, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja.
Kada je potrebno odlučivanje za period duži od onog koji lekar može samostalno da utvrdi, odnosno kada su ispunjeni uslovi za uključivanje komisije, postupak preuzima prvostepena lekarska komisija.
Zato zaposleni ne može sam da odredi datum od kojeg želi da mu počne bolovanje, ali ni poslodavac ne određuje datum bolovanja. On se utvrđuje kroz propisanu medicinsku proceduru.
BOLOVANJE NIJE ISTO ŠTO I OPRAVDANJE IZOSTANKA
Važno je razlikovati privremenu sprečenost za rad od naknadnog opravdavanja izostanka sa posla.
Bolovanje predstavlja zdravstveno utvrđenu privremenu nesposobnost za rad, a datum njegovog početka i trajanje određuju lekar, odnosno lekarska komisija kada je za to predviđena procedura.
Zbog toga zaposleni ne može jednostavno zahtevati da mu se bolovanje prizna za bilo koji prethodni period.
UKRATKO – KOLIKO DANA UNAZAD MOŽE DA SE OTVORI BOLOVANJE?
Najvažnije je zapamtiti:
- izabrani lekar može da utvrdi bolovanje najviše tri dana unazad;
- za period duži od tri dana potreban je opravdan razlog i odgovarajuća procedura pred prvostepenom lekarskom komisijom;
- hospitalizacija i bolest nastala tokom boravka u inostranstvu spadaju među okolnosti koje zakon posebno prepoznaje;
- zaposleni treba da se lekaru javi što pre nakon nastanka zdravstvene sprečenosti za rad;
- početak i trajanje bolovanja moraju biti utvrđeni kroz propisanu medicinsku proceduru.
Praktično, ako je zaposleni bolestan nekoliko dana i tek potom ode kod izabranog lekara, tri dana unazad predstavljaju osnovnu granicu koju lekar može sam da utvrdi. Za duži period neophodni su opravdani razlozi i postupanje u skladu sa zakonom.
