Foto: Shutterstock
Iako su investicioni fondovi na zapadnim tržištima odavno deo svakodnevne investicione prakse, građani Srbije i dalje su oprezni prema ovakvom načinu ulaganja. Većina i dalje prednost daje bankarskoj štednji, nekretninama i zlatu, dok su investicioni fondovi znatno manje zastupljeni.
U Srbiji posluje oko 30 otvorenih investicionih fondova koji upravljaju sa približno dve milijarde evra imovine. To je oko 300 evra po stanovniku, gotovo deset puta manje nego u Sloveniji, što pokazuje da domaće tržište investicionih fondova i dalje ima veliki prostor za razvoj.
Finansijski analitičar Đorđe Ostojić ocenjuje da je odnos građana prema ulaganju u velikoj meri posledica istorijskog iskustva i izražene sklonosti ka izbegavanju rizika.
- U duhu istorijskog iskustva okrenuti smo ka izbegavanju rizika, pa je kapital pre svega usmeren ka oročenoj štednji i štednji po viđenju u bankama. Investicioni fondovi se shvataju kao rizičnija investicija. Tržište depozita procenjuje se na oko 17 milijardi evra, dok je tržište investicionih fondova oko dve milijarde – rekao je Ostojić.
ZAŠTO GRAĐANI BIRAJU ŠTEDNJU U BANCI?
Stručnjaci kao jedan od glavnih razloga navode nepoverenje prema rizičnijim oblicima ulaganja. Bankarska štednja građanima pruža osećaj sigurnosti, iako prinos od kamate ne mora uvek da nadoknadi gubitak vrednosti novca usled inflacije.
- Na berzi postoji jedno pravilo – ako ne investiraš i novac ti stoji, to je najveći rizik, zato što tada inflacija čini da tvoj novac gubi vrednost – naveo je Ivan Ivanovski, direktor investicione konsultantske kompanije.
S druge strane, ulaganje u investicione fondove više nije namenjeno isključivo građanima koji raspolažu velikim iznosima novca.
Prema rečima Ostojića, pojedini fondovi omogućavaju ulaganje već od 500 dinara.
- Mnogi investicioni fondovi omogućavaju ulaganje već od 500 dinara i mislim da je to dostižno svima – rekao je Ostojić.
MLAĐI SVE VIŠE ZAINTERESOVANI ZA DRUGE OBLIKE ULAGANJA
Pored investicionih fondova, naročito mlađi građani pokazuju sve veće interesovanje za akcije i digitalnu imovinu.
Srbija ima poseban zakonski okvir kojim je uređeno tržište digitalne imovine, ali stručnjaci upozoravaju da veći potencijalni prinos podrazumeva i veći rizik.
- U banci ćete dobiti neku manju kamatu, ali ste prilično sigurni da će se sredstva na kraju vratiti. Drugi vidovi investiranja, između ostalog i digitalna imovina, pružaju mogućnost da zaradite više. Moj savet je da ljudi to rade kod licenciranih pružalaca usluga i da se edukuju o rizicima – rekao je Radoje Marić, direktor kompanije za trgovinu i usluge u oblasti digitalne imovine.
Domaće tržište investicionih fondova poslednjih godina raste, ali je i dalje višestruko manje od tržišta bankarskih depozita. Stručnjaci ocenjuju da će njegov dalji razvoj u velikoj meri zavisiti od finansijske pismenosti građana i njihove spremnosti da, uz dobro informisanje, prihvate određeni nivo rizika zarad potencijalno većeg prinosa.
