Foto: Shutterstock
Krov koji prokišnjava, neispravan lift ili nezadovoljstvo načinom na koji se troši novac stambene zajednice često dovode do pitanja ko je odgovoran za probleme u zgradi i kako stanari mogu da zaštite svoje interese.
Stručnjaci su za jutarnji program Kurir televizije objasnili koje su obaveze upravnika, koja prava imaju stanari i kako izgleda procedura za njegovu smenu.
SKUPŠTINA STANARA DONOSI KLJUČNE ODLUKE
Advokat Milan Popović objasnio je da stanari kroz skupštinu stambene zajednice imaju mogućnost da odlučuju o najvažnijim pitanjima koja se tiču zgrade.
„Stanari uvek mogu da smene upravnika ukoliko nisu zadovoljni njegovim radom, ali je neophodno da se ispoštuje određena procedura“, rekao je Popović.
Pre svega, potrebno je sazvati sednicu skupštine stambene zajednice, jer je upravo skupština nadležna za donošenje ključnih odluka.
Upravnik, kako je objasnio, prvenstveno sprovodi odluke koje donese skupština. Tako, na primer, ukoliko krov prokišnjava, stanari odlučuju da li će se izdvojiti novac za sanaciju, biraju način realizacije radova, a upravnik potom sprovodi donetu odluku i obavlja potrebne administrativne poslove.
KOLIKO GLASOVA JE POTREBNO ZA SMENU?
Kada je reč o profesionalnom upravniku, za njegov izbor ili razrešenje potrebna je dvotrećinska većina glasova stanara, naveo je Popović.
Ukoliko je upravnik izabran iz redova stanara, za njegov izbor je dovoljna obična većina prisutnih na sednici, uz ispunjen propisani kvorum.
Popović je kao primer naveo zgradu sa 10 stanova. Za održavanje sednice potrebno je da sednici prisustvuje najmanje šest stanara. Ukoliko se bira upravnik iz redova stanara, odluka bi, prema njegovom objašnjenju, mogla da bude doneta sa najmanje četiri glasa.
Zbog toga je važno da se sednica pravilno sazove i da se odluka o izboru ili razrešenju upravnika uredno evidentira.
ŠTA JE OBAVEZA UPRAVNIKA, A ŠTA STANARA?
Upravnik nije osoba koja samostalno odlučuje o svim pitanjima u zgradi. Njegova uloga je da sprovodi odluke skupštine stambene zajednice i obavlja poslove koji su mu povereni.
Sa druge strane, vlasnici posebnih delova zgrade, odnosno stanari, imaju odgovornost da učestvuju u donošenju odluka i da vode računa o održavanju zajedničkih delova zgrade.
Igor Ćurčić iz JP „Gradsko stambeno“ ukazao je da su među najčešćim problemima u zgradama prokišnjavanje krovova, problemi sa vodovodom i kanalizacijom, izlivanja i dotrajale instalacije.
„Sloga među stanarima je pola rešenog problema“, ocenio je Ćurčić, ističući da zgrada predstavlja zajedničku kuću svih stanara.
VEĆI RADOVI MOGU DA SE OTPLAĆUJU GODINAMA
Za veće investicione radove, poput sanacije krova, fasade ili zamene lifta, postoji mogućnost otplate u periodu do sedam godina putem objedinjene uplatnice Infostana, ukoliko radove izvodi JP „Gradsko stambeno“.
Stručnjaci zato savetuju stanarima da probleme na zgradi ne rešavaju tek kada postanu hitni, već da održavanje i veće investicije planiraju unapred.
Posebno je važno da se odluke skupštine donose u skladu sa propisima i da postoji uredna dokumentacija o održanim sednicama, donetim odlukama i raspolaganju novcem stambene zajednice.
Kako navode stručnjaci, kada dogovor među stanarima nije moguć, problemi se dodatno komplikuju. Zbog toga su komunikacija, učešće u radu skupštine i poznavanje prava i obaveza ključni za normalno funkcionisanje svake stambene zajednice.
