Foto: Shutterstock
Suhomesnati proizvodi, kafa, kozmetika, skupa alkoholna pića i alat najčešće su artikli koji se pokušavaju ukrasti u prodavnicama širom Srbije. Iako trgovinski lanci ulažu sve više u bezbednosne sisteme, pokušaji krađa i dalje postoje.
Trgovci navode da su zbog uvođenja različitih mera zaštite krađe manje uspešne nego ranije, ali da se i dalje beleže pokušaji otuđenja robe.
Među proizvodima koji su najčešće predmet krađe izdvajaju se:
kozmetika i proizvodi za negu;
alkoholna pića;
alati;
baterije;
suhomesnati proizvodi;
kafa.
U trgovinskim lancima ističu da se najčešće krade roba koja je skuplja, manjih dimenzija i pogodna za preprodaju.
Iz kompanije Lidl Srbija navode da su pokušaji krađe uglavnom povezani sa različitim načinima skrivanja proizvoda, ali da sistemi zaštite značajno otežavaju izvršenje krađe.
Kako navode, prodavnice koriste video-nadzor, elektronske zaštitne sisteme, sigurnosne oznake i dodatne mere zaštite za određene proizvode.
Trgovci su ranije imali problem i sa pokušajima zamene šifri na vagama, odnosno unošenjem jeftinijih proizvoda umesto skupljih artikala na meru. Taj način prevare je smanjen uvođenjem merenja proizvoda direktno na kasama.
ZAŠTO LJUDI KRADU ROBU?
Savetnik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača Marko Dragić kaže da razlozi zbog kojih ljudi kradu mogu biti različiti.
Prema njegovim rečima, neki to rade zbog nemaštine i nemogućnosti da kupe određene proizvode, drugi zbog zdravstvenih problema, dok postoji i grupa koja ukradenu robu koristi za dalju prodaju.
On ističe da je zabrinjavajuće kada se zaštitni sistemi postavljaju čak i na osnovne prehrambene proizvode.
KAKO FUNKCIONIŠU ZAŠTITNI SISTEMI?
Prilikom kupovine proizvoda sa sigurnosnom oznakom, prodavci na kasi deaktiviraju zaštitu. Ukoliko oznaka ostane aktivna i kupac pokuša da izađe iz prodavnice, aktivira se alarm.
Pored toga, trgovinski lanci koriste video-nadzor i profesionalno obezbeđenje kako bi sprečili krađe.
KAZNE ZA KRAĐU U PRODAVNICAMA
Prema Krivičnom zakoniku Srbije:
krađa robe vrednosti do 5.000 dinara smatra se sitnom krađom;
za sitnu krađu trgovac pokreće postupak privatnim putem;
za krađu vredniju od 5.000 dinara policija podnosi prijavu po službenoj dužnosti;
krađa robe vrednije od 450.000 dinara smatra se teškom krađom, za koju je predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina.
Trgovci navode da se sistemi zaštite stalno unapređuju, ali da je krađa robe i dalje jedan od izazova sa kojim se maloprodajni sektor suočava.
