Foto: Shutterstock.com/DexonDee, ilustracija
Srpski jezik bogat je uticajima različitih kultura, a među njima posebno mesto zauzimaju reči koje su kroz istoriju preuzete iz mađarskog jezika. Zbog bliskih veza i dugog zajedničkog života na ovim prostorima, mnogi izrazi iz mađarskog odomaćili su se u svakodnevnom govoru i danas ih koristimo gotovo nesvesno.
Ove pozajmljenice najčešće se odnose na predmete iz domaćinstva, hranu, zanate ili administraciju, a vremenom su se potpuno uklopile u srpski jezik, menjajući izgovor i oblik kako bi odgovarale našem govornom području.
Tako, na primer, reči poput „špajz“ (ostava), „fioka“ (ladica), „čizma“, „kecelja“ ili „čarda“ imaju korene u mađarskom jeziku, iako ih danas retko ko doživljava kao strane. Sličan je slučaj i sa pojedinim izrazima vezanim za svakodnevni život, naročito u Vojvodini, gde je ovaj uticaj još izraženiji.
Lingvisti ističu da su ovakve jezičke pozajmice prirodan proces i dokaz bogate kulturne razmene među narodima. Upravo zahvaljujući tim uticajima, srpski jezik se razvijao i postao raznovrsniji i bogatiji.
Iako možda nismo svesni njihovog porekla, ove reči su odavno postale deo naše svakodnevice i predstavljaju zanimljiv spoj istorije, kulture i jezika koji i danas živi u govoru ljudi širom Srbije.
