Foto: Shutterstock
Vlasnici objekata koji ranije nisu podneli zahtev za legalizaciju, odnosno ozakonjenje, i dalje imaju mogućnost da svoje nepokretnosti evidentiraju i upišu u skladu sa važećim propisima.
Ipak, nisu svi objekti obuhvaćeni postupkom. Objekti izgrađeni na tuđem zemljištu, u zaštićenim zonama ili na javnim površinama ne mogu biti legalizovani.
Nelegalizovani objekti mogu stvarati brojne probleme vlasnicima. Takve nekretnine nije moguće slobodno prodati, naslediti, koristiti kao hipoteku za kredit, a mogu postojati i ograničenja prilikom priključenja na komunalnu infrastrukturu poput struje i vode.
Prema važećim pravilima, postupak evidentiranja i ozakonjenja može se pokrenuti digitalnim putem preko nadležnih platformi ili ličnim podnošenjem zahteva u opštini.
Troškovi postupka zavise od lokacije i vrste objekta. Prema ranijim cenovnicima, naknade su se kretale od nekoliko desetina do nekoliko stotina evra, dok su za pojedine kategorije objekata iznosi mogli biti i viši.
Od plaćanja određenih naknada mogu biti oslobođene pojedine socijalno ugrožene kategorije građana, među kojima su primaoci socijalne pomoći, samohrani roditelji i osobe sa invaliditetom.
Za građane koji iz opravdanih razloga nisu ranije podneli prijavu, predviđena je mogućnost naknadnog podnošenja zahteva uz odgovarajuće dokaze, do 24. oktobra 2026. godine.
Važno je naglasiti da se propisi odnose na objekte koji su izgrađeni pre stupanja odgovarajućih zakonskih odredbi na snagu. Objekti koji su bespravno građeni nakon toga ne mogu računati na legalizaciju po ovom osnovu.
