NOVI NAČIN NAPLATE GREJANJA U BEOGRADU: KO MOŽE DA PLAĆA MANJE, A KOME PRETE VEĆI RAČUNI?

Foto: RossHelen/Shutterstock

Beograd uvodi naplatu daljinskog grejanja prema potrošnji u energetski efikasnijim zgradama. Cilj je da stanari koji troše manje energije imaju niže godišnje račune, ali će konačan iznos zavisiti od načina obračuna i opremljenosti zgrade.

Novi model naplate centralnog grejanja u Beogradu trebalo bi da omogući preciznije praćenje potrošnje toplotne energije i podstakne stanare da racionalnije koriste grejanje. Ipak, prelazak na obračun prema utrošku ne znači da će računi svim domaćinstvima automatski biti niži.

O promenama je govorio Vanja Vukić, direktor JKP „Beogradske elektrane“, objašnjavajući da se na novi sistem prvo prebacuju energetski efikasnije zgrade, odnosno objekti koji troše manje energije od proseka.

KAKO FUNKCIONIŠE NAPLATA GREJANJA PO POTROŠNJI?

Prema objašnjenju direktora „Beogradskih elektrana“, preduzeće je odgovorno za isporuku toplotne energije do podstanice u zgradi, gde se ugrađuju kalorimetri koji mere količinu isporučene toplote.

Način raspodele troškova unutar zgrade zavisi od opremljenosti instalacija i odluke stanara. Troškovi se mogu raspoređivati prema kvadraturi, dok ugradnja delitelja toplote i termostatskih ventila omogućava preciznije praćenje i regulisanje potrošnje u pojedinačnim stanovima.

Objekti izgrađeni posle 2011. godine, prema navodima Vukića, već imaju kalorimetre ispred stanova i od početka su u sistemu naplate prema utrošku.

DA LI ĆE RAČUNI BITI NIŽI?

Visina računa zavisiće od potrošnje, energetskih karakteristika zgrade i načina obračuna. Stanari energetski efikasnih objekata koji uspeju da smanje potrošnju mogli bi da ostvare uštede.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da pojedina domaćinstva mogu dobiti i veće račune ako njihov dosadašnji iznos nije odgovarao stvarnoj potrošnji energije.

Za stanare je zato važno da se pre prelaska na novi sistem informišu o strukturi računa, fiksnim troškovima i načinu raspodele zajedničke potrošnje.

DELITELJI TOPLOTE I TERMOSTATSKI VENTILI

Za veću kontrolu nad potrošnjom potrebno je da stanovi budu opremljeni odgovarajućim uređajima.

  • Kalorimetar meri količinu isporučene toplotne energije.
  • Delitelj toplote služi za raspodelu troškova grejanja prema registrovanoj potrošnji na radijatorima, u skladu sa primenjenim sistemom obračuna.
  • Termostatski ventil omogućava regulisanje temperature radijatora i smanjenje nepotrebnog zagrevanja prostorija.

Kada stanari mogu da regulišu temperaturu u prostorijama, mogu da smanje grejanje u prostorima koje ne koriste ili tokom odsustva. Ipak, način na koji će se ušteda odraziti na račun zavisi od pravila obračuna u konkretnoj zgradi.

IZOLACIJA MOŽE DA SMANJI POTROŠNJU

Pored regulisanja temperature, značajnu ulogu u smanjenju potrošnje imaju izolacija fasade, zamena dotrajale stolarije i sanacija krova.

Prema rečima Vanje Vukića, postoje programi države i grada namenjeni unapređenju energetske efikasnosti, a zainteresovani stanari mogu da se informišu o uslovima i mogućnostima sufinansiranja radova.

Stručnjaci savetuju da se prostorije ne pregrevaju i da se temperatura reguliše ventilima, umesto da se toplota nepotrebno gubi otvaranjem prozora.

Naplata prema utrošku trebalo bi da podstakne racionalnije korišćenje energije, ali stvarna ušteda zavisiće od potrošnje svakog domaćinstva, stanja zgrade i konkretnih pravila obračuna.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *