Foto: Pawparazzi / Alamy / Profimedia
Mnogi građani veruju da se slobodan dan povodom krsne slave „prenosi“ na prvi naredni radni dan ukoliko slava padne tokom vikenda, najčešće u ponedeljak. Međutim, prema važećim propisima u Srbiji, to nije slučaj.
Za razliku od državnih praznika, koji se u određenim situacijama mogu preneti na prvi naredni radni dan, pravila za verske praznike su drugačija i ne predviđaju takvu mogućnost.
ŠTA KAŽE ZAKON
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji, zaposleni imaju pravo na neradni dan isključivo za prvi dan krsne slave.
Kako navodi pravna praksa i elektronska baza propisa Paragraf, ukoliko prvi dan slave padne u subotu ili nedelju, ne postoji zakonska obaveza poslodavca da omogući naknadni slobodan dan u toku radne nedelje.
U objašnjenju se ističe da se pravilo o prenosu dana odnosi samo na državne praznike, dok verski praznici ne potpadaju pod tu odredbu.
PRAKSA U FIRMAMA
Iako zakon ne predviđa prenos slobodnog dana, u praksi se često dešava da poslodavci fleksibilno odobravaju odsustva zaposlenima, u zavisnosti od interne organizacije rada.
Takođe, važno je naglasiti da se verski praznici ne mogu računati kao deo godišnjeg odmora, već predstavljaju dodatno zakonsko pravo na neradni dan.
Ova tema često izaziva dileme među zaposlenima, posebno u periodima kada veći broj slava „pada“ tokom vikenda.
