Foto: Shutterstock
Redovno ili povremeno štedi 66 odsto punoletnih građana Srbije, ali svega 16 odsto trenutno investira, pokazalo je istraživanje o finansijskim navikama stanovništva. Rezultati ukazuju na to da je štednja postala važan deo finansijskog ponašanja građana, ali i da je osnovni motiv za odvajanje novca pre svega finansijska sigurnost, a ne ostvarivanje dodatne zarade.
Istraživanje kompanije M2S Research, sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku punoletnih građana Srbije, pokazuje da gotovo svaki drugi građanin redovno odvaja novac, dok značajan deo to čini povremeno, kada mu nakon podmirivanja mesečnih obaveza ostane određeni iznos.
Posebno je zanimljiv podatak da čak tri četvrtine štediša, odnosno 75 odsto, novac odvaja zbog nepredviđenih i vanrednih situacija. To pokazuje da građani štednju prvenstveno vide kao finansijsku rezervu za slučaj gubitka prihoda, zdravstvenih problema, iznenadnih popravki ili drugih neplaniranih izdataka. blic.rs+1
GOTOVO POLOVINA GRAĐANA ŠTEDI REDOVNO
Iako dve trećine građana ima naviku da odvaja novac, učestalost štednje pokazuje da finansijska disciplina nije jednako zastupljena kod svih.
Prema rezultatima istraživanja, 47 odsto građana štedi redovno, dok 40 odsto novac izdvaja povremeno, uglavnom kada im to finansijske mogućnosti dozvole. Oko 41 odsto štediša odvaja do 10 odsto svojih mesečnih prihoda.
Ovi podaci ukazuju da za veliki broj domaćinstava štednja i dalje zavisi od visine raspoloživih prihoda i troškova života, a ne isključivo od unapred utvrđenog finansijskog plana. blic.rs
Istraživanje pokazuje i značajne razlike između štednje i investiranja. Prema procenama predstavljenim uz rezultate istraživanja, oko 3,5 miliona građana Srbije ima neki oblik ušteđevine, dok približno 800.000 ulaže novac kroz različite investicione oblike. Euronews.rs
GOTOVINA I DALJE OMILJENI NAČIN ČUVANJA NOVCA
Kada je reč o tome gde čuvaju ušteđevinu, građani Srbije i dalje pokazuju izraženu sklonost ka gotovini.
Prema istraživanju Tavex-a sprovedenom tokom 2025. i 2026. godine, 46 odsto štediša drži stranu valutu u gotovini kod kuće, dok 35 odsto čuva gotovinu u dinarima. Oročene ili druge bankarske depozite koristi 12 odsto, a štedne račune 16 odsto ispitanika.
Isti podaci pokazuju da bi se 45 odsto građana Srbije opredelilo za nekretnine kao zaštitu od inflacije, 37 odsto za stranu valutu, a 29 odsto za investiciono zlato. JMU Radio-televizija Vojvodine+1
Ovakav odnos prema novcu ukazuje na izraženu potrebu za sigurnošću i neposrednom kontrolom nad sopstvenom imovinom, dok je interesovanje za različite oblike investiranja još znatno manje zastupljeno.
PRIHODI I OBRAZOVANJE UTIČU NA MOGUĆNOST ŠTEDNJE
Finansijske mogućnosti domaćinstava imaju važnu ulogu u stvaranju navika štednje. Istraživanje Tavex-a pokazuje da novac odvaja 77 odsto osoba sa visokim prihodima u Srbiji, što potvrđuje povezanost visine primanja i mogućnosti stvaranja finansijske rezerve.
Istovremeno, oko 75 odsto štediša navodi nepredviđene troškove kao glavni razlog zbog kojeg izdvaja novac, dok 21 odsto kao važan motiv navodi troškove zdravstvene zaštite. JMU Radio-televizija Vojvodine+1
Rezultati istraživanja ukazuju da je štednja u Srbiji pre svega način zaštite od finansijske neizvesnosti. Iako je navika odvajanja novca prisutna kod velikog dela stanovništva, prelazak sa povremenog čuvanja novca na dugoročno finansijsko planiranje i investiranje ostaje jedan od izazova.
Za razvoj stabilnije finansijske kulture važni su bolja finansijska pismenost, dostupnost različitih oblika štednje i ulaganja, ali i ekonomski uslovi koji građanima omogućavaju da nakon podmirivanja osnovnih životnih potreba deo prihoda ostave za budućnost.
