NEVAŽEĆI GLASAČKI LISTIĆI: KADA SE GLAS NE RAČUNA I KO ODLUČUJE O NJEGOVOJ VAŽNOSTI?

Foto: Shutterstock

Prazan listić, zaokružene dve izborne liste ili nejasno označen izbor mogu da budu razlog da glas ne bude uračunat nijednoj listi. Ipak, crtež, poruka ili neprecizno zaokruživanje ne znače automatski da je listić nevažeći.

Tokom izbornog procesa često se postavlja pitanje šta se dešava sa nevažećim glasačkim listićima i na koji način se utvrđuje da li je glas pravilno iskazan. Odgovor je važan za razumevanje izborne procedure, jer se svaki listić iz glasačke kutije pregleda i razvrstava pre utvrđivanja rezultata.

Pravila za parlamentarne izbore propisana su Zakonom o izboru narodnih poslanika, dok Republička izborna komisija (RIK) objavljuje uputstva za rad biračkih odbora.

KADA JE GLASAČKI LISTIĆ NEVAŽEĆI?

Prema pravilima za izbore za narodne poslanike, nevažećim se smatra:

  • Prazan listić – ako birač nije označio nijednu izbornu listu.
  • Listić sa više zaokruženih lista – ako su označeni redni brojevi ispred dve ili više izbornih lista.
  • Listić sa nejasnim izborom – ako se iz oznaka ne može pouzdano utvrditi za koju je listu birač glasao.

S druge strane, važeći može biti i listić na kojem nije zaokružen samo redni broj, već naziv liste ili ime njenog nosioca, pod uslovom da je izbor birača nedvosmislen. Isto važi i kada je birač dopisao poruku ili nešto nacrtao, ali je jasno označio jednu izbornu listu.

Dakle, nije presudan izgled listića, već mogućnost da se pouzdano utvrdi izbor birača.

KO ODLUČUJE DA LI JE LISTIĆ VAŽEĆI?

O tome na biračkom mestu odlučuje birački odbor, u skladu sa zakonom i uputstvima za sprovođenje izbora.

Po završetku glasanja, birački odbor najpre utvrđuje broj birača koji su glasali i prebrojava neupotrebljene listiće. Zatim se proverava stanje glasačke kutije i kontrolnog lista, nakon čega se kutija otvara i pristupa se prebrojavanju.

Listići iz kutije razvrstavaju se na važeće i nevažeće. Važeći se potom grupišu prema izbornim listama, a broj glasova za svaku listu unosi se u zapisnik o radu biračkog odbora.

Rezultat se, dakle, ne utvrđuje na osnovu procene ili pretpostavke o nameri birača, već prema pravilima koja omogućavaju da se njegov izbor pouzdano utvrdi.

ŠTA SE DEŠAVA SA NEVAŽEĆIM LISTIĆIMA?

Nevažeći listići evidentiraju se odvojeno od važećih glasova. Oni se ne pripisuju nijednoj izbornoj listi i ne ulaze u broj glasova koji je pojedina lista osvojila.

Njihov broj unosi se u zapisnik o radu biračkog odbora, zajedno sa brojem izašlih birača, ukupnim brojem listića pronađenih u kutiji, brojem važećih listića i brojem glasova za svaku izbornu listu.

Ovi podaci omogućavaju proveru da li se broj listića i broj evidentiranih glasova međusobno slažu. Zapisnik sadrži i druge podatke značajne za utvrđivanje rezultata glasanja.

Nevažeći listići se, prema tome, ne ignorišu niti se jednostavno izostavljaju iz evidencije. Njihov broj predstavlja deo zvaničnog izbornog rezultata.

DA LI NEVAŽEĆI LISTIĆI MOGU DA PROMENE REZULTAT IZBORA?

Nevažeći listić ne donosi glas nijednoj izbornoj listi. Ipak, njihov broj može biti važan za analizu izborne izlaznosti i ponašanja birača.

Veliki broj nevažećih listića sam po sebi ne dokazuje izbornu nepravilnost, niti automatski znači da su birači namerno poništili svoj glas. Razlozi mogu biti različiti: greška pri popunjavanju, nejasno označavanje ili svesna odluka birača da ne iskaže izbor na način koji se može priznati kao važeći.

Zbog toga broj nevažećih listića treba posmatrati zajedno sa drugim podacima, a eventualne sumnje na nepravilnosti proveravati kroz zapisnike, izborni materijal i propisane postupke.

MOŽE LI DA SE PROVERI KAKO SU GLASOVI PREBROJANI?

Da. Zapisnici biračkih odbora predstavljaju važan deo izborne dokumentacije. U postupku utvrđivanja rezultata koriste se podaci o izlaznosti, broju važećih i nevažećih listića i glasovima koje su dobile izborne liste.

Ukoliko postoje osnovi za sumnju u nepravilnosti, ovlašćeni učesnici izbornog procesa i druga lica u okviru zakonskih ovlašćenja mogu da traže odgovarajuću proveru izbornog materijala ili da koriste propisane pravne mehanizme.

Građani rezultate mogu da prate preko zvaničnih objava Republičke izborne komisije i nadležnih lokalnih izbornih komisija.

Najvažnije pravilo je jednostavno: svaki glasački listić mora biti pravilno evidentiran, a svaki glas koji se priznaje mora jasno da izražava izbor birača. Upravo zato je poznavanje pravila o važećim i nevažećim listićima važno za razumevanje načina na koji se utvrđuju izborni rezultati.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *