Foto: Shutterstock
Visoke temperature predstavljaju ozbiljno opterećenje za organizam, posebno za decu, starije osobe, hronične bolesnike i sve koji borave duže na otvorenom. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je preporuke kako građani mogu da sačuvaju zdravlje tokom letnjih vrućina i spreče posledice toplotnog talasa.
Stručnjaci savetuju da temperatura u stambenom prostoru tokom dana ne prelazi 32 stepena, dok bi tokom noći trebalo da bude ispod 24 stepena. Preporuka je da se prostorije provetravaju tokom noći i ranog jutra, dok tokom najtoplijeg dela dana prozori treba da budu zatvoreni, a zavese i roletne spuštene, naročito na sunčanoj strani.
Ukoliko se koristi klima uređaj, Batut preporučuje da temperatura bude podešena na oko 27 stepeni, uz zatvorene prozore i vrata. Građanima koji nemaju klima uređaj savetuje se rashlađivanje prostorija prirodnim putem, uz napomenu da ventilatori pri temperaturama iznad 35 stepeni ne mogu u potpunosti da spreče zdravstvene probleme izazvane toplotom.
HIDRATACIJA JE KLJUČNA
Tokom velikih vrućina odrasle zdrave osobe trebalo bi da unose između osam i deset čaša vode dnevno, dok se kod fizičkih aktivnosti preporučuje dodatni unos tečnosti.
Vodu treba piti postepeno, u manjim gutljajima, a izbegavati previše hladne napitke, alkohol, energetska i gazirana pića, kao i preveliku količinu kafe.
Poseban oprez savetuje se osobama starijim od 65 godina, jer se sa godinama smanjuje osećaj žeđi, pa postoji veći rizik od dehidratacije.
LAGANA HRANA I OPREZ SA NAMIRNICAMA
Tokom vrelih dana preporučuje se lagana ishrana sa više voća, povrća, supa i čorbi, dok treba izbegavati tešku, masnu, prženu i jako začinjenu hranu.
Batut upozorava da se zbog visokih temperatura hrana brže kvari, pa građani treba da obrate pažnju na rok trajanja i način čuvanja namirnica.
NE IZLAZITI NA SUNCE U NAJTOPLIJEM DELU DANA
Građanima se savetuje da izbegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem delu dana. Ukoliko je izlazak neophodan, preporučuje se lagana odeća svetlih boja, šešir ili kapa sa širokim obodom, naočare za sunce i korišćenje kreme sa zaštitnim faktorom.
Fizičke aktivnosti i teže poslove trebalo bi obavljati u ranijim jutarnjim časovima, između 4 i 7 časova, kada su temperature niže.
Poseban oprez potreban je tokom vožnje. Automobil koji je dugo bio parkiran na suncu potrebno je dobro provetriti pre ulaska, a klima uređaj podesiti tako da temperatura u vozilu bude pet do sedam stepeni niža od spoljne.
Batut posebno upozorava da decu, starije osobe i kućne ljubimce nikada ne treba ostavljati u parkiranom automobilu, čak ni nakratko.
HRONIČNI BOLESNICI POSEBNO UGROŽENI
Osobe sa srčanim oboljenjima, dijabetesom i drugim hroničnim bolestima treba da izbegavaju direktno izlaganje suncu i redovno kontrolišu svoje zdravstveno stanje.
Kardiološkim pacijentima savetuje se češće merenje krvnog pritiska, dok osobe sa dijabetesom treba češće da kontrolišu nivo šećera u krvi i pravilno čuvaju insulin.
Lekove treba čuvati u skladu sa uputstvima proizvođača, uglavnom na temperaturi ispod 25 stepeni ili u frižideru kada je to navedeno.
SIMPTOMI KOJI ZAHTEVAJU REAKCIJU
Batut upozorava na moguće posledice izlaganja visokim temperaturama, među kojima su:
- toplotni osip,
- oticanje šaka i stopala,
- vrtoglavica i kratkotrajni gubitak svesti,
- grčevi u mišićima,
- toplotno iscrpljenje,
- toplotni udar.
Kod toplotnog udara, koji predstavlja najteži oblik reakcije organizma na visoku temperaturu, mogu se javiti telesna temperatura iznad 40 stepeni, vrela i suva koža i poremećaj svesti.
U takvim situacijama neophodno je odmah pozvati Hitnu pomoć, osobu premestiti u hlad, rashladiti je i obezbediti strujanje vazduha.
Institut „Dr Milan Jovanović Batut“ apeluje na građane da tokom toplotnih talasa vode računa o sebi, ali i da redovno proveravaju starije članove porodice, komšije i osobe koje žive same.
