Foto: Shutterstock
Povratak u školu nakon raspusta ne bi trebalo da počne prvog dana nastave. Stručnjaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ savetuju roditeljima da nekoliko dana ranije postepeno vrate decu u uobičajeni ritam spavanja, buđenja, obroka i aktivnosti.
Za prvake je to posebno važan period jer tek grade radne navike, dok stariji učenici ponovo uspostavljaju ritam učenja, odmora i organizacije vremena.
POSTEPENO VRATITE RITAM SPAVANJA
Nekoliko dana pre početka škole trebalo bi vratiti uobičajeno vreme odlaska na spavanje i ustajanja.
Deci uzrasta od 6 do 12 godina potrebno je 9 do 12 sati sna, dok adolescenti od 13 do 18 godina treba da spavaju 8 do 10 sati dnevno.
Stručnjaci savetuju da vreme spavanja i buđenja bude približno isto i tokom vikenda, kao i da se pred spavanje izbegavaju aktivnosti koje razbuđuju i dugotrajno korišćenje telefona, tableta i drugih ekrana.
DORUČAK NE TREBA PRESKAKATI
Školski dan trebalo bi započeti doručkom, dok dete za školu treba da ponese užinu i vodu.
Prema istraživanju ponašanja u vezi sa zdravljem dece školskog uzrasta u Srbiji iz 2022. godine, 67,7 odsto učenika doručkuje svakog radnog dana, dok 9,9 odsto ne doručkuje nijednog dana tokom radne nedelje.
Doručak ne mora biti obilan, već raznovrstan. Kao primeri navode se ovsena kaša sa jogurtom i voćem ili sendvič sa sirom, kuvanim jajetom i salatom.
Za užinu su dobar izbor voće, kiselo mleko, orašasti plodovi ili sendvič uz voće, dok bi slatkiše, grickalice i zaslađene napitke trebalo ograničiti.
SAT VREMENA KRETANJA SVAKOG DANA
Svakodnevna fizička aktivnost važna je za pravilan rast i razvoj dece. Ona može da uključuje šetnju, vožnju bicikla, sport ili igru.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 60 minuta umerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno za decu i adolescente od 5 do 17 godina.
Istraživanje iz 2022. pokazalo je da je svega 31,5 odsto školske dece u Srbiji fizički aktivno najmanje sat vremena svakog dana.
PRVACI TREBA DA GRADE NAVIKE, A NE PRITISAK
Kod prvaka radne navike treba uvoditi kroz kratke i redovne aktivnosti. Roditelji mogu da ih uključe u pripremu školskog pribora i podstiču da samostalno obavljaju jednostavne zadatke.
Kod starijih učenika dobra organizacija vremena može pomoći da se izbegne odlaganje i nagomilavanje školskih obaveza.
Batut roditeljima savetuje da budu podrška deci, ali da istovremeno podstiču njihovu samostalnost i razgovaraju o školi bez stvaranja dodatnog pritiska.
ŠKOLA NIJE SAMO UČENJE I OCENE
Povratak u školu nije samo pitanje rasporeda, domaćih zadataka i ocena. Važno je i kako se dete oseća, da li ima osećaj pripadnosti i kome može da se obrati kada naiđe na problem.
Podrška roditelja, nastavnika i vršnjaka može pomoći detetu da lakše prevaziđe početne teškoće i prilagodi se školskim obavezama.
Prema podacima istraživanja, veliku podršku drugih učenika u odeljenju navelo je 67,3 odsto dečaka i 58,4 odsto devojčica.
Zato stručnjaci podsećaju da povratak u školu ne treba da bude nagla promena, već proces u kojem dete postepeno ponovo uspostavlja ritam sna, ishrane, učenja, igre i odmora.
