Foto: Shutterstock
Početak školske godine i povratak dece u vrtiće ponovo povećavaju broj kontakata među najmlađima, pa lekari očekuju i uobičajeno širenje respiratornih infekcija. Curenje nosa, kijanje, kašalj i povišena temperatura samo su neki od simptoma koji se mogu pojaviti kada deca ponovo počnu da provode više vremena u kolektivima.
O trenutnoj epidemiološkoj situaciji, razlikovanju alergija od infekcija i načinima za očuvanje zdravlja dece govorili su direktor Doma zdravlja „Palilula“ dr Aleksandar Stojanović i pedijatar i pulmolog dr Saša Milićević.
PRAVI TALAS INFEKCIJA TEK SE OČEKUJE
Dr Saša Milićević ocenjuje da je još rano govoriti o većem naletu infekcija, jer je potrebno da prođe period inkubacije nakon povratka dece u kolektive.
Prema njegovim rečima, prvi simptomi mogu se pojaviti nekoliko dana nakon kontakta sa virusom, kada se kod dece javljaju karakteristični znaci poput curenja nosa, kijanja, kašlja i temperature.
Problem predstavlja i činjenica da su deca u vrtićima i školama u mnogo neposrednijem kontaktu nego odrasli. Razmenjuju igračke, borave u zatvorenim prostorima i često dele predmete, zbog čega se mikroorganizmi lakše prenose.
Milićević zato očekuje manje talase infekcija tokom godine, ali apeluje na roditelje da ne paniče i da budu oprezni kada se kod deteta pojave simptomi.
BOLESNO DETE NE TREBA SLATI U KOLEKTIV
Lekari posebno upozoravaju roditelje da dete koje ima simptome infekcije ne šalju u vrtić ili školu.
Milićević ističe da ovo nije samo pitanje oporavka deteta, već i sprečavanja širenja infekcije na ostale mališane.
Poseban problem u ovom periodu mogu biti alergije, koje ponekad imaju simptome slične respiratornim infekcijama. Roditelji čija deca svake godine u isto vreme imaju slične tegobe trebalo bi da uzmu u obzir i tu mogućnost.
Ipak, konačnu procenu trebalo bi prepustiti lekaru.
„NE IDITE U APOTECU KAO U MARKET“
Pedijatar je upozorio roditelje da deci ne daju lekove na svoju ruku, samo na osnovu simptoma ili saveta pronađenih na internetu.
Kako navodi, pogrešan lek može promeniti kliničku sliku i lekaru otežati da utvrdi šta se zapravo događa.
Ukoliko lekar proceni da je potrebno, dete bi trebalo da uradi laboratorijske analize, kako bi se dobila jasnija slika zdravstvenog stanja i odredila odgovarajuća terapija.
Poseban oprez potreban je i kod dece koja nakon letovanja razviju stomačne tegobe, jer infekcije koje se ne prepoznaju i ne leče na vreme mogu predstavljati rizik i za druge mališane u kolektivu.
LEKAR, A NE INTERNET, TREBA DA POSTAVI DIJAGNOZU
Direktor Doma zdravlja „Palilula“ dr Aleksandar Stojanović takođe je apelovao na roditelje da ne pokušavaju sami da postave dijagnozu.
On upozorava da pretraživanje simptoma na internetu često dovodi do velikog broja različitih mogućih dijagnoza, zbog čega roditelji mogu izgubiti dragoceno vreme.
Njegov savet je da se roditelji obrate lekaru čim procene da sa detetom nešto nije u redu, umesto da čekaju da se zdravstveno stanje pogorša.
Stojanović je naglasio i da roditelji ne bi trebalo da izbegavaju laboratorijske analize kada ih lekar preporuči.
IMUNITET SE NE JAČA „PREČICAMA“
Kada je reč o prevenciji, Milićević savetuje roditeljima da ne traže rešenje prvenstveno u suplementima, već u zdravim životnim navikama.
Za imunitet dece, kako navodi, najvažniji su zdrava i redovna ishrana, dovoljno sna i boravak u zdravom okruženju.
Posebno je važan san, jer deca danas često ne spavaju dovoljno.
Lekari zato roditeljima poručuju da je najbolja zaštita od širenja infekcija odgovorno ponašanje – bolesno dete treba da ostane kod kuće, a ukoliko se pojave simptomi koji izazivaju zabrinutost, potrebno je konsultovati pedijatra i postupiti prema njegovim preporukama.
