TOPLOTNA ISCRPLJENOST ILI TOPLOTNI UDAR ?

Foto: Shuterstock

Toplotna iscrpljenost se javlja kada se vaše telo previše zagreje i bori se da reguliše svoju temperaturu.

Očigledan znak je prekomerno znojenje, kao i osećaj velike vrućine i razdražljivosti – to je način na koji vas telo upozorava da se brzo ohladite.

Ostali simptomi uključuju:

glavobolju
vrtoglavicu i konfuziju
gubitak apetita i osećaj mučnine
grčeve u rukama, nogama i stomaku
brzo disanje ili puls
temperaturu od 38C ili više
jaku žeđ
Mala deca, koja možda ne mogu da kažu kako se osećaju, mogu postati „mlitava“ i pospana.

Toplotna iscrpljenost može pogoditi svakoga, uključujući i zdrave, fizički aktivne osobe – posebno ako su se bavile napornim vežbanjem na visokim temperaturama ili su ceo dan pile alkohol na suncu. Može se javiti brzo, tokom nekoliko minuta, ili postepeno – tokom više sati.

Važno
Ako se ne prepozna na vreme, toplotna iscrpljenost može prerasti u toplotni udar, što je hitno stanje. To znači da telo više ne može da podnese toplotu i da telesna temperatura opasno raste. Potrebno je hitno medicinsko lečenje.

Znaci na koje treba obratiti pažnju i brzo reagovati:

osoba se ne oseća bolje ni posle 30 minuta odmora na hladnom mestu i pijenja puno vode
ne znoji se čak ni kada je veoma vruće
telesna temperatura je 40C ili više
brzo disanje ili kratak dah
osećaj zbunjenosti
napad (konvulzije, nekontrolisani i nagli grčevi mišića, odnosno napadi koji se dešavaju usled poremećaja u radu mozga)
gubitak svesti
osoba ne reaguje
Ko je u posebnom riziku?

Starije osobe, odojčad i osobe sa hroničnim bolestima su posebno ugrožene.
Kod beba termoregulacija još nije razvijena, a kod starijih može biti oslabljena zbog bolesti, lekova ili drugih faktora. Prekomerna težina takođe otežava rashlađivanje tela.

Šta treba da uradite ako mislite da neko ima toplotnu iscrpljenost ili toplotni udar?

Ako neko ima toplotnu iscrpljenost:

Premestite ih u hladno mesto – klimatizovana prostorija ili senka
Skinite svu nepotrebnu odeću kako biste otkrili što više kože
Ohladite im kožu – koristite mokar sunđer ili peškir, prskajte ih vodom, stavite hladne obloge oko vrata i pazuha, ili ih umotajte u hladan, vlažan čaršav
Lepezom rashlađujte kožu dok je mokra – to pomaže isparavanju vode i hlađenju tela
Dajte im da piju vodu – sportski i rehidratacioni napici su takođe u redu
Ostanite uz njih dok im ne bude bolje

Kada bi trebalo potražiti stručnu pomoć?
Ako se stanje ne poboljša u roku od 30 minuta, pozovite hitnu pomoć – to može biti znak toplotnog udara. U Srbiji, broj hitne pomoći je 194, a u slučaju potrebe za međunarodnim standardom – pozovite 112.

Izvor: Bbc.com/Zdravlje.Kurir.rs/Nataša Radosavljević

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *