Foto: Shutterstock
Veliki broj registrovanih firmi ne znači automatski i veliki poslovni obim. Podaci za 2025. godinu pokazuju velike razlike među delatnostima – dok pojedine beleže rast broja subjekata, prihoda i dobiti, kod drugih prihod raste, ali zarada pada.
Broj registrovanih preduzeća može da pokaže koje su delatnosti najzastupljenije u Srbiji, ali tek kada se taj podatak uporedi sa prihodima i dobiti dobija se jasnija slika njihove stvarne ekonomske težine.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, među delatnostima sa najvećim brojem registrovanih poslovnih subjekata nalaze se organizacije na bazi učlanjenja, konsultantske aktivnosti, računarsko programiranje, drumski prevoz tereta, ugostiteljstvo, kao i frizerski i kozmetički saloni.
NAJVIŠE REGISTROVANIH SUBJEKATA IMAJU ORGANIZACIJE NA BAZI UČLANJENJA
Na vrhu liste nalazi se delatnost ostalih organizacija na bazi učlanjenja, sa 39.087 registrovanih subjekata.
Tokom 2025. godine ove organizacije ostvarile su ukupne prihode od 55,6 milijardi dinara, dok je dobit iznosila 1,12 milijardi dinara. Poređenja radi, godinu ranije dobit je bila 3,19 milijardi dinara.
U ovoj delatnosti bilo je zaposleno ukupno 7.371 radnik.
Podaci pokazuju da veliki broj registrovanih subjekata sam po sebi ne govori mnogo o finansijskoj snazi neke oblasti. U ovom slučaju razlika između broja registracija i ukupnog poslovnog obima posebno je izražena.
KONSULTANTSKIH FIRMI SVE VIŠE, ALI DOBIT GOTOVO PREPOLOVLJENA
Na drugom mestu nalaze se konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem.
Broj firmi u ovoj oblasti povećan je sa 17.538 u 2023. na 25.041 u 2025. godini, što predstavlja rast od oko 43 odsto.
Istovremeno, prihod je porastao sa 186,7 milijardi na 248,9 milijardi dinara.
Međutim, dobit se kretala u suprotnom smeru. Sa 23,2 milijarde dinara u 2023. pala je na 12 milijardi dinara u 2025. godini.
To znači da je broj konsultantskih firmi značajno povećan, kao i njihov ukupan prihod, ali je ukupna ostvarena dobit gotovo prepolovljena.
RAČUNARSKO PROGRAMIRANJE RASTE PO SVIM KLJUČNIM POKAZATELJIMA
Drugačija slika vidi se u oblasti računarskog programiranja.
Broj registrovanih firmi povećan je sa 15.717 u 2023. godini na 21.257 u 2025. godini.
Istovremeno, prihod je porastao sa 434,1 milijarde na 524,9 milijardi dinara, dok je dobit povećana sa 21,2 na 27,9 milijardi dinara.
Za razliku od konsultantskog sektora, u programiranju su istovremeno rasli broj subjekata, prihod i dobit.
Zanimljivo je i poređenje sa konsultantskim aktivnostima. Iako konsultantskih firmi ima više – 25.041 prema 21.257 u programiranju – računarsko programiranje ostvaruje više nego dvostruko veći ukupan prihod.
DRUMSKI PREVOZ I FRIZERSKI SALONI – VELIKA RAZLIKA U POSLOVNOM OBIMU
Velike razlike vide se i kada se uporede drumski prevoz tereta i frizerski i kozmetički saloni.
Broj firmi koje se bave drumskim prevozom tereta povećan je sa 14.953 u 2023. na 18.378 u 2025. godini.
Njihov ukupan prihod dostigao je gotovo 488 milijardi dinara, dok je dobit iznosila 16 milijardi.
Sa druge strane, frizerski i kozmetički saloni imali su 15.499 registrovanih subjekata, ali su ukupni prihodi u 2025. iznosili svega 9,9 milijardi dinara.
Zbirna dobit ove delatnosti bila je negativna – minus 51,8 miliona dinara. Poređenja radi, u 2023. godini frizerski i kozmetički saloni imali su ukupnu dobit od 56,3 miliona dinara.
Razlika je još izraženija kada se prihod posmatra po registrovanom subjektu. Kod frizerskih i kozmetičkih salona prihod po subjektu iznosio je oko 640.000 dinara, dok je kod drumskog prevoza tereta bio oko 26,5 miliona dinara.
To znači da je prosečan prihod po registrovanom subjektu u drumskom prevozu bio više od 40 puta veći.
GRAĐEVINA IMA MANJE FIRMI, ALI OGROMAN UKUPAN PRIHOD
Još veći odnos vidi se kod izgradnje stambenih i nestambenih zgrada.
Sa 11.339 registrovanih firmi, ova delatnost je tokom 2025. godine ostvarila 751,8 milijardi dinara prihoda.
Kada se prihod uporedi sa brojem subjekata, dolazi se do približno 66,3 miliona dinara prihoda po registrovanoj firmi.
Ovaj podatak dodatno pokazuje koliko broj registrovanih subjekata može da zavara kada se posmatra bez finansijskih pokazatelja.
RESTORANI I TRGOVINA: VEĆI PRIHOD NE ZNAČI I VEĆU DOBIT
Restorani i pokretni ugostiteljski objekti imali su gotovo 20.000 registrovanih firmi.
Njihov ukupan prihod porastao je sa 183,2 milijarde dinara u 2023. na 241,7 milijardi u 2025. godini.
Međutim, dobit je u istom periodu smanjena sa 7,47 na 6,78 milijardi dinara.
Sličan trend zabeležen je i kod nespecijalizovane trgovine na veliko. Ova delatnost imala je 13.839 firmi, a tokom 2025. godine ostvarila je čak 1,45 biliona dinara prihoda.
Ipak, dobit je sa 51,2 milijarde dinara u 2023. pala na 38,5 milijardi dinara u 2025. godini.
Podaci tako pokazuju da rast prometa ne mora automatski da znači i veću zaradu. Na konačan rezultat utiču troškovi poslovanja i drugi rashodi, pa velika vrednost ostvarenog prihoda sama po sebi nije dovoljna za procenu profitabilnosti.
BROJ FIRMI NIJE DOVOLJAN ZA SLIKU O TRŽIŠTU
Poređenje najbrojnijih delatnosti pokazuje koliko se poslovna realnost može razlikovati čak i kada dve oblasti imaju sličan broj registrovanih subjekata.
Kod nekih delatnosti rast broja firmi prati povećanje prihoda i dobiti. Računarsko programiranje je jedan od primera takvog trenda.
U drugim oblastima prihod raste, ali se ukupna dobit smanjuje. Takav slučaj zabeležen je kod konsultantskih aktivnosti, restorana i nespecijalizovane trgovine na veliko.
Postoje i delatnosti sa velikim brojem registrovanih subjekata, ali relativno malim ukupnim poslovnim obimom, poput frizerskih i kozmetičkih salona.
Zbog toga broj registrovanih firmi može biti važan pokazatelj rasprostranjenosti neke delatnosti, ali tek zajedno sa prihodima i dobiti daje potpuniju sliku o tome koliku ekonomsku težinu ona zaista ima.
