Foto: Shutterstock
Hronična upala u organizmu mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca koje nastaju godinama pre pojave prvih simptoma. Novo istraživanje pokazalo je da su osobe sa najvišim nivoima inflamacije imale 43 odsto veći rizik od srčanog i moždanog udara u odnosu na one sa najnižim nivoima.
Istraživači MRC Laboratory of Medical Sciences i Imperial College London analizirali su podatke gotovo 480.000 odraslih osoba iz Velike Britanije, koristeći podatke iz UK Biobank baze, uključujući rezultate krvnih analiza, snimanja srca i genetske podatke.
PROMENE NA SRCU MOGU SE POJAVITI PRE SIMPTOMA
Za procenu hronične upale naučnici su koristili krvni marker poznat kao glikoprotein acetil (GlycA).
Učesnici sa najvišim nivoima ovog markera, odnosno oni koji su se nalazili u gornjih 20 odsto ispitivane grupe, imali su 43 odsto veći rizik od srčanog i moždanog udara u poređenju sa osobama sa najnižim nivoima upale.
Kod ispitanika sa višim nivoima upale uočene su i određene razlike u građi i radu srca. Imali su deblje zidove srca, manje srčane komore i slabije punjenje srca krvlju.
Prema istraživačima, takve promene mogu nastajati tokom dužeg perioda, pre nego što se pojave simptomi ili razvije srčana slabost.
STRES, PUŠENJE I VIŠAK TELESNE MASE
Studija je pokazala povezanost viših nivoa hronične upale sa psihološkim stresom i nepovoljnijim socioekonomskim okolnostima.
Sa povišenim nivoima upale bili su povezani i pojedini poznati faktori rizika za bolesti srca, među kojima su pušenje i veća količina telesne masti, kao i fizička neaktivnost.
Istraživači, međutim, naglašavaju da genetska predispozicija ili teške životne okolnosti same po sebi ne znače da će osoba nužno razviti kardiovaskularnu bolest.
Na pojedine faktore rizika moguće je uticati, posebno kada je reč o pušenju, fizičkoj aktivnosti i telesnoj masi.
DA LI BI KRVNA ANALIZA U BUDUĆNOSTI MOGLA DA POMOGNE?
Naučnici su izdvojili i određene inflamatorne proteine iz porodica interleukina-1 i TNF, koji bi mogli učestvovati u promenama uočenim na srcu.
Pojedini od ovih proteina već su predmet istraživanja terapija koje utiču na upalne procese.
Autori studije navode da bi u budućnosti kombinovanje krvnih testova za procenu upale sa genetskim podacima moglo pomoći u ranijem prepoznavanju osoba kojima je potrebna dodatna procena kardiovaskularnog rizika.
Ipak, za takvu primenu potrebna su dodatna istraživanja.
VAŽNO JE RAZLIKOVATI POVEZANOST OD UZROKA
Rezultati studije ukazuju na značajnu povezanost između hronične upale, promena na srcu i kardiovaskularnog rizika, ali sami po sebi ne dokazuju da je upala jedini ili direktni uzrok srčanog i moždanog udara.
Na zdravlje srca utiče veliki broj faktora, uključujući genetiku, krvni pritisak, nivo šećera i masnoća u krvi, pušenje, fizičku aktivnost, telesnu masu, ishranu i druge životne i zdravstvene okolnosti.
Studija je objavljena u časopisu European Journal of Preventive Cardiology, a finansirali su je Medical Research Council i British Heart Foundation.
