Foto: Shutterstock
Veštačka inteligencija sve brže menja tržište rada, ali nova analiza pokazuje da automatizacija neće podjednako pogoditi sva zanimanja. Najotporniji bi mogli da budu poslovi koji zahtevaju fizičko prisustvo, praktične veštine, rad u nepredvidivim uslovima i neposredan kontakt sa ljudima.
Analiza, zasnovana na podacima sa američkog tržišta rada, pokazuje da AI najlakše preuzima strukturirane poslove koji se obavljaju za računarom i zasnivaju na obradi podataka. Sa druge strane, mnogo je teže automatizovati posao u kojem radnik mora da izađe na teren, proceni konkretnu situaciju i reaguje na problem koji nije unapred definisan.
ELEKTRIČARI, VODOINSTALATERI I SERVISERI MEĐU NAJOTPORNIJIMA
Na vrhu liste zanimanja koja su najmanje izložena automatizaciji nalaze se građevinski nadzornici, elektromehaničari, vodoinstalateri, električari, serviseri i drugi stručnjaci koji održavaju infrastrukturu.
Njihov posao podrazumeva praktično iskustvo, manuelne veštine i sposobnost rešavanja problema na licu mesta. Svaki kvar može biti drugačiji, a uslovi rada često nisu predvidivi.
Među otpornijim zanimanjima nalaze se i medicinske sestre i tehničari, terapeuti, logopedi, savetnici i drugi zdravstveni i socijalni radnici.
Kod ovih profesija tehnologija može da pomogne u pripremi dokumentacije, analizi podataka ili dijagnostici, ali ne može u potpunosti da zameni fizički kontakt, empatiju, komunikaciju i donošenje odluka u realnom vremenu.
KANCELARIJSKI POSLOVI SVE IZLOŽENIJI AI
Istovremeno, generativna veštačka inteligencija već pokazuje koliko lako može da preuzme deo zadataka koji su se ranije smatrali sigurnim zbog visokog nivoa obrazovanja.
AI danas može da piše tekstove, analizira velike količine podataka, izrađuje prezentacije, obrađuje dokumentaciju i generiše rutinski programski kod.
Zbog toga su među potencijalno ugroženijim zanimanjima administrativni radnici, sekretari, operateri za unos podataka, deo zaposlenih u korisničkoj podršci, ali i programeri čiji se posao najvećim delom sastoji od standardizovanih zadataka.
VISOKA PLATA VIŠE NIJE GARANCIJA SIGURNOSTI
Jedan od važnijih zaključaka jeste da visina zarade ne znači nužno i veću otpornost na tehnološke promene.
Pojedina dobro plaćena zanimanja zasnovana na obradi informacija mogu biti izložena automatizaciji, dok zanatska zanimanja bez fakultetske diplome mogu ostati veoma tražena.
To, međutim, ne znači da će AI zaobići električare, servisere ili zdravstvene radnike.
Naprotiv, očekuje se da će tehnologija sve više postajati njihov alat. Električar bi, na primer, mogao da koristi AI za bržu dijagnostiku kvara, dok bi serviser mogao da dobije pomoć pri analizi tehničkih podataka.
Razlika je u tome što tehnologija u tim slučajevima pomaže čoveku da posao uradi brže i efikasnije, ali ne preuzima kompletan posao.
POTRAŽNJA ZA ZANATLIJAMA MOGLA BI DA RASTE
Električari i tehnički serviseri dodatno bi mogli da imaju koristi od energetske tranzicije, razvoja solarnih sistema, električnih vozila i modernizacije elektroenergetske infrastrukture.
Zbog toga se kombinacija praktičnog znanja, stručnosti i sposobnosti korišćenja novih tehnologija nameće kao jedna od potencijalno najstabilnijih kombinacija na tržištu rada.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da ni fizički poslovi dugoročno neće biti potpuno zaštićeni. Razvoj humanoidnih robota i napredne automatizacije mogao bi da promeni deo poslova u građevinarstvu, proizvodnji i logistici.
Problem je što je robotima mnogo teže da pouzdano rade u složenim, nepredvidivim i promenljivim fizičkim okruženjima nego što je AI da automatizuje posao koji se obavlja na računaru.
Nova granica na tržištu rada zato možda neće biti između fakultetski obrazovanih i onih bez fakulteta, već između poslova koje je moguće obaviti digitalno i onih za koje je i dalje potreban čovek na terenu.
