Foto: Shutterstock
Gradski zavod za javno zdravlje Beograd izdao je upozorenje građanima zbog ekstremno visokih temperatura koje mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje, posebno za najosetljivije kategorije stanovništva.
Najugroženiji su mala deca, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomernom telesnom težinom, hronični bolesnici, ali i svi koji rade ili vežbaju na otvorenom, kao i oni koji borave u nedovoljno rashlađenim prostorijama.
Stručnjaci upozoravaju da velike vrućine mogu pogoršati postojeće zdravstvene probleme, posebno kod osoba koje boluju od astme, hronične opstruktivne bolesti pluća, kardiovaskularnih oboljenja, ali i kod male dece čiji se organizam još razvija.
TOPLOTNI UDAR – STANJE KOJE ZAHTEVA HITNU POMOĆ
Jedna od najopasnijih posledica izlaganja visokim temperaturama jeste toplotni udar – stanje koje nastaje kada telo više ne može efikasno da reguliše temperaturu.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju su:
- visoka telesna temperatura,
- obilno znojenje,
- vrtoglavica,
- mučnina,
- glavobolja,
- ubrzan rad srca,
- osećaj slabosti i iscrpljenosti.
U slučaju pojave ozbiljnih simptoma potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
OPASNOSTI OD DEHIDRATACIJE I UV ZRAČENJA
Tokom velikih vrućina telo gubi velike količine tečnosti znojenjem, što može dovesti do dehidratacije.
Poseban oprez savetuje se starijim osobama, jer one često imaju slabiji osećaj žeđi i kasnije primete da im nedostaje tečnosti.
UV zračenje može izazvati:
- crvenilo i opekotine kože,
- ubrzano starenje kože,
- oštećenje imuniteta kože,
- povećan rizik od raka kože.
KAKO SE ZAŠTITITI OD VELIKIH VRUĆINA?
Gradski zavod za javno zdravlje preporučuje:
- izbegavanje direktnog sunca između 10 i 17 časova,
- nošenje lagane, široke odeće svetlih boja od prirodnih materijala,
- korišćenje šešira ili kapa i naočara sa UV zaštitom,
- izbegavanje fizičkih aktivnosti tokom najtoplijeg dela dana.
Osobe koje moraju da rade na otvorenom trebalo bi da poslove obavljaju u najhladnijem delu dana – rano ujutru ili kasnije uveče.
Za građevinske radnike i druge osobe izložene visokim temperaturama preporučuju se češće pauze, boravak u hladu i redovno unošenje vode.
PIJTE VODU PRE NEGO ŠTO OSETITE ŽEĐ
Lekari apeluju da se ne čeka osećaj žeđi kako bi se popila voda.
Preporučuje se:
- redovan unos negazirane vode,
- izbegavanje alkohola, kofeina i zaslađenih napitaka,
- nošenje flašice vode kada se izlazi napolje.
Za dodatno rashlađivanje preporučuje se tuširanje mlakom vodom, korišćenje mokrih peškira ili rashlađivanje mokrim sunđerom.
LAGANI OBROCI I RASHLAĐIVANJE PROSTORA
Tokom tropskih dana savetuje se:
- više manjih i laganih obroka,
- izbegavanje masne, pržene i jako slane hrane,
- povećan unos sezonskog voća i povrća.
Prostorije u kojima borave deca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici treba redovno rashlađivati.
Preporučena temperatura u prostorijama ne bi trebalo da prelazi 30 stepeni tokom dana i 24 stepena noću.
OPREZ U VOZILIMA: DECU I LJUBIMCE NIKADA NE OSTAVLJATI SAME
Posebno upozorenje odnosi se na automobile koji stoje na suncu.
Pre ulaska u vozilo potrebno je otvoriti vrata i gepek i sačekati nekoliko minuta da se unutrašnjost rashladi.
Decu i kućne ljubimce nikada ne treba ostavljati same u vozilu, čak ni na kratko i čak ni u hladu.
POSEBAN OPREZ ZA HRONIČNE BOLESNIKE
Osobe koje koriste terapiju za krvni pritisak ili lekove koji utiču na izbacivanje tečnosti iz organizma trebalo bi da se posavetuju sa lekarom o mogućem uticaju visokih temperatura na njihovo stanje.
Lekari posebno apeluju da se tokom tropskih talasa vodi računa o starijim osobama koje žive same i da ih porodica ili komšije obilaze najmanje jednom dnevno.
Visoke temperature mogu predstavljati ozbiljnu pretnju, ali pravovremena zaštita, dovoljan unos tečnosti i izbegavanje najtoplijeg dela dana mogu značajno smanjiti rizik po zdravlje.
