Foto: SPC
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava spomen na Svetu Mariju Magdalenu, u narodu poznatu kao Blaga ili Blažena Marija. U crkvenim knjigama pominje se kao mironosica i ravnoapostolna, jedna od najvernijih sledbenica Isusa Hrista.
Iako ovaj praznik nije obeležen crvenim slovom u crkvenom kalendaru, u narodu se poštuje kao veliki praznik. Veruje se da se na Blagu Mariju ne obavljaju teški poslovi u kući ni u polju, slično kao na Ognjenu Mariju i Svetu Petku.
Verovanje o ispunjenju želje
Prema narodnom predanju, žene koje na današnji dan odu u crkvu, zapale sveću i pomole se Svetoj Mariji Magdaleni mogu da zamole za ispunjenje jedne iskrene želje. Veruje se da svetiteljka posebno uslišava molitve izgovorene sa verom i čistim srcem.
Ko je bila Sveta Marija Magdalena?
Marija Magdalena bila je jedna od najbližih Hristovih učenica. U Jevanđelju se navodi da je prva videla vaskrslog Hrista i vest o njegovom vaskrsenju prenela apostolima, zbog čega je Crkva naziva ravnoapostolnom.
Njena životna priča simbolizuje pokajanje, veru i odanost, zbog čega je među najpoštovanijim svetiteljkama u pravoslavlju.
Narodni običaji
Na Blagu Mariju vernici odlaze u crkvu, pale sveće i mole se za zdravlje, mir u porodici i Božji blagoslov. U mnogim krajevima Srbije veruje se da je ovaj dan namenjen molitvi, miru i dobrim delima, dok se izbegavaju teški fizički poslovi.
Vernici smatraju da se praznik provodi u molitvi i zahvalnosti, uz nadu da će Sveta Marija Magdalena svojim zastupništvom pred Bogom doneti mir, zdravlje i ispunjenje iskrenih želja.
