Foto: Shutterstock
Izbori za narodne poslanike biće održani 25. oktobra, a pored birača koji će tog dana glasati, važnu ulogu imaju i članovi biračkih odbora koji neposredno sprovode izborni postupak na biračkim mestima. Ko može da bude član biračkog odbora, kako se dolazi do tog angažmana, koje su obaveze i šta se dešava ako se utvrde nepravilnosti?
U javnosti se za osobe koje prate regularnost glasanja često koristi izraz „kontrolori“. Međutim, u izbornim propisima postoje različite funkcije koje treba razlikovati – članovi biračkih odbora, članovi biračkih odbora u proširenom sastavu i akreditovani posmatrači izbora.
Za predstojeće parlamentarne izbore Republička izborna komisija već sprovodi pripreme, uključujući obuke za rad u biračkim odborima. RIK je objavio i priručnike i vežbe koje se odnose na kontrolu rezultata i pravilno popunjavanje zapisnika.
KO MOŽE DA BUDE ČLAN BIRAČKOG ODBORA?
Birački odbor je organ koji neposredno sprovodi glasanje na biračkom mestu. Njegov rad obuhvata aktivnosti od pripreme biračkog mesta i provere izbornog materijala do utvrđivanja rezultata i predaje materijala nakon zatvaranja biračkog mesta.
U proširenom sastavu biračkog odbora učestvuju i predstavnici izbornih lista koje imaju pravo da predlože svoje članove i njihove zamenike.
Zato građanin ne može jednostavno da se pojavi na biračkom mestu i kaže da želi da bude „kontrolor“. Za člana biračkog odbora u proširenom sastavu potrebno je da bude predložen u skladu sa izbornom procedurom, a zatim imenovan od nadležnog organa.
RIK je za ove izbore organizovao obuke za članove biračkih odbora, a na zvaničnoj stranici dostupni su program obuke, priručnik i materijali za proveru pravilnosti rezultata.
ŠTA JE POSAO ČLANA BIRAČKOG ODBORA?
Član biračkog odbora nije samo osoba koja posmatra šta se dešava. On učestvuje u radu biračkog odbora i prati sprovođenje procedure.
Pre početka glasanja proverava se izborni materijal, priprema biračko mesto i utvrđuje da je glasačka kutija prazna. Nakon toga se sprovodi procedura glasanja, uz proveru identiteta birača i drugih propisanih uslova.
Tokom glasanja posebno se vodi računa o tajnosti glasanja i pravilnom izdavanju glasačkih listića.
Nakon zatvaranja biračkog mesta počinje jedan od najvažnijih delova posla – utvrđivanje rezultata.
Tada se:
- prebrojavaju glasački listići;
- utvrđuje broj važećih i nevažećih listića;
- utvrđuje broj glasova koji je dobila svaka izborna lista;
- popunjava zapisnik o radu biračkog odbora;
- proveravaju podaci u zapisniku;
- izborni materijal predaje nadležnoj izbornoj komisiji.
RIK u okviru obuka posebno predviđa i vežbe za logičko-računsku kontrolu rezultata unetih u kontrolni formular i popunjavanje zapisnika.
ŠTA AKO ČLAN ODBORA PRIMETI NEPRAVILNOST?
Ukoliko član biračkog odbora smatra da je tokom glasanja ili brojanja došlo do nepravilnosti, važno je da se problem ne zadrži samo na usmenom prigovoru.
Primedba treba da bude evidentirana u zapisniku o radu biračkog odbora.
Zakon predviđa kontrolu zapisnika nakon završetka glasanja. Prilikom primopredaje izbornog materijala proveravaju se podaci iz zapisnika i izborni materijal, a u izveštaju o kontroli konstatuje se i da li postoje primedbe članova biračkog odbora i posmatrača.
To znači da član biračkog odbora koji uoči problem treba jasno da ukaže na ono što smatra nepravilnošću i da traži da njegova primedba bude zabeležena.
ŠTA SE DEŠAVA AKO POSTOJI GREŠKA U ZAPISNIKU?
Nije svaka greška automatski krivično delo.
Tokom kontrole može se utvrditi da je u pitanju greška prilikom popunjavanja zapisnika, pa se ona može ispraviti u okviru zakonom propisane procedure. RIK objavljuje zapisnike biračkih odbora, a kada je zapisnik ispravljen, objavljuje se i rešenje o ispravci.
Zato je važno razlikovati slučajnu administrativnu grešku od namernog menjanja izbornog rezultata.
KADA NEPRAVILNOST MOŽE DA DOVEDE DO KRIVIČNE ODGOVORNOSTI?
Situacija je ozbiljnija ukoliko se utvrdi da je neko svesno i namerno pokušao da promeni ili falsifikuje izborni rezultat.
Izborna pravila predviđaju postupanje nadležnih organa u slučaju osnovane sumnje da su neslaganja između izbornog materijala i zapisnika posledica namernog postupanja.
Pored izbornih posledica, za određena ponašanja mogu postojati i elementi krivičnih dela protiv izbornih prava. Zbog toga član biračkog odbora ne odgovara samo za to da li je pravilno popunio formular, već i za zakonitost svog postupanja tokom celog izbornog procesa.
KONTROLOR I POSMATRAČ NISU ISTO
Važno je razlikovati još jednu stvar.
Član biračkog odbora u proširenom sastavu deo je biračkog odbora i učestvuje u njegovom radu.
Posmatrač izbora nije član biračkog odbora. Njegova uloga je da posmatra rad organa za sprovođenje izbora u skladu sa pravilima o akreditaciji i posmatranju.
RIK je za izbore 25. oktobra 2026. već usvojio obrasce za podnošenje prijava za posmatranje rada organa za sprovođenje izbora.
Zato izraz „kontrolor“ u svakodnevnom govoru može označavati različite uloge, ali one nemaju ista prava, obaveze ni odgovornosti.
ŠTA JE NAJVAŽNIJE ZA 25. OKTOBAR?
Za svakog člana biračkog odbora najvažnije je da poznaje proceduru i da se drži propisa i uputstava nadležnih izbornih organa.
Posebna pažnja potrebna je prilikom:
1. PRIPREME BIRAČKOG MESTA
Provera izbornog materijala i pravilno pripremanje glasačke kutije.
2. GLASANJA
Provera identiteta i biračkog prava u skladu sa procedurom, izdavanje listića i zaštita tajnosti glasanja.
3. BROJANJA
Pažljivo razvrstavanje listića, utvrđivanje važećih i nevažećih listića i precizno prebrojavanje glasova.
4. POPUNJAVANJA ZAPISNIKA
Provera svih unetih podataka i evidentiranje eventualnih primedbi.
5. PRIMOPREDAJE MATERIJALA
Kontrola zapisnika i izbornog materijala prilikom predaje nadležnoj izbornoj komisiji.
RIK je za predstojeće izbore objavio posebne materijale za obuku biračkih odbora, uključujući priručnik i vežbe za kontrolu rezultata.
Za građane koji žele da učestvuju u sprovođenju izbora, najvažnije je da znaju da „kontrolor“ nije neformalna funkcija. U zavisnosti od toga da li je reč o članu biračkog odbora ili akreditovanom posmatraču, razlikuju se način angažovanja, ovlašćenja i odgovornost.
