Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Svetih Joakima i Ane, roditelja Presvete Bogorodice. Ovaj praznik dolazi dan nakon Male Gospojine i, iako nije obeležen crvenim slovom u kalendaru, Sveti Joakim i Ana veoma su poštovani u srpskom narodu.
ŽIVOT U VERI I 50 GODINA BEZ DECE
Prema predanju, pravedni Joakim poticao je iz Judinog plemena i bio potomak cara Davida, dok je Ana bila iz Levijevog plemena.
Supružnici su u braku proveli 50 godina, ali nisu imali dece. Zbog toga su, prema tadašnjim shvatanjima, bili izloženi osudama i smatrani grešnima.
Ipak, Joakim i Ana nisu izgubili veru. Danonoćno su se molili i nadali da će im biti podareno dete.
Prema hrišćanskom predanju, njihova molitva je uslišena i dobili su kćer Mariju, buduću Presvetu Bogorodicu i majku Isusa Hrista. Zbog toga se Joakim i Ana nazivaju bogoocima, odnosno bogopraroditeljima.
PRAZNIK POZNAT I KAO JAĆIMOVDAN
Predanje navodi da se Joakim upokojio u 80. godini života, dok je Ana nakon njegove smrti otišla u Jerusalim, gde je živela još dve godine i upokojila se u 79. godini.
Ovaj praznik u srpskom narodu ima više naziva, među kojima su Jaćimana, Jaćimovdan i Ćimijana, koji potiču od narodnih imena Aćim i Ana.
Sveti Joakim i Ana u pojedinim srpskim porodicama obeležavaju se kao krsna slava, dok se praznik u nekim krajevima proslavlja i kao zavetni dan.
DAN ZA DARIVANJE I POMOĆ DRUGIMA
U spomen na Svete Joakima i Anu, u narodu postoji običaj da se na ovaj dan pomogne i daruje neko ko ima manje.
Poruka praznika je da se pomoć pruži skromno i bez gordosti, sa verom da je onaj kome se daruje milostinja vredniji od onoga koji daje.
