Foto: Shutterstock
Saobraćajna policija u Srbiji najavila je intenzivniju upotrebu dronova za nadzor saobraćaja na putevima širom zemlje. Bespilotne letelice omogućavaju policiji da iz vazduha prati deonice koje je teže kontrolisati klasičnim patrolama i da evidentira rizično ponašanje učesnika u saobraćaju.
Intenzivnija kontrola pomoću dronova počela je 1. avgusta, a prema navodima policije, tokom prvih akcija evidentirano je više od 100 saobraćajnih prekršaja.
DRONOVI NA KRITIČNIM DEONICAMA, A NE NA STALNIM LOKACIJAMA
Dronovi se ne raspoređuju na unapred određene, stalne lokacije. Njihovo angažovanje zavisi od analize saobraćajnih nezgoda i procene gde postoji povećan rizik.
Posebno se koriste na državnim putevima i deonicama na kojima nema stalnog video-nadzora, odnosno na takozvanim crnim tačkama.
Među prvim deonicama na kojima su sprovedene ovakve kontrole bile su Nova Varoš–Borova Glava, Zaječar–Knjaževac i Zaječar–Negotin. Na deonici Nova Varoš–Borova Glava, prema navodima policije, za nekoliko sati evidentirano je 15 opasnih preticanja.
ŠTA DRONOVI MOGU DA UOČE?
Vazdušni nadzor može da obuhvati različite učesnike u saobraćaju, uključujući automobile, motocikle i druga vozila.
Među prekršajima koji se mogu evidentirati nalaze se:
- preticanje preko pune linije,
- korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje,
- nekorišćenje sigurnosnog pojasa,
- prekoračenje dozvoljene brzine,
- prolazak kroz crveno svetlo,
- vožnja pod dejstvom alkohola,
- vožnja pod dejstvom psihoaktivnih supstanci,
- nasilnička vožnja.
MUP planira da dronove koristi i za praćenje saobraćajnih gužvi, kao i za efikasnije postupanje nakon saobraćajnih nezgoda.
KAKO IZGLEDA KONTROLA KADA DRON UOČI PREKRŠAJ?
Sistem se zasniva na saradnji operatera drona i policijskih patrola na terenu. Kada operater uoči prekršaj, informacija se prosleđuje patrolama koje se nalaze na odgovarajućoj deonici puta.
Ako policija zaustavi vozilo, vozaču može biti omogućen uvid u snimak prekršaja, nakon čega se u zavisnosti od njegove težine izdaje odgovarajući prekršajni nalog ili pokreće postupak pred sudom.
Ukoliko vozilo nije zaustavljeno na licu mesta, snimak može biti korišćen kao dokaz u postupku, uz sprovođenje zakonom propisanih procedura za utvrđivanje odgovornog lica.
ŠTA AKO VLASNIK NE KAŽE KO JE VOZIO?
Kada postoji snimak prekršaja, a vozač nije identifikovan na licu mesta, nadležni organ može zatražiti od vlasnika vozila podatke o osobi koja je upravljala automobilom.
Za nepružanje podataka o vozaču mogu postojati posebne posledice, u zavisnosti od konkretnih okolnosti i primenjene zakonske odredbe.
KOLIKE SU KAZNE?
Visina kazne zavisi od vrste i težine prekršaja, kao i od okolnosti pod kojima je učinjen.
Za korišćenje telefona tokom vožnje propisana je novčana kazna od 10.000 dinara. Za pojedine teže prekršaje propisane su znatno veće kazne, uz kaznene poene i zabranu upravljanja vozilom.
Kod prekršaja poput prekoračenja brzine, prolaska kroz crveno svetlo, vožnje pod dejstvom alkohola ili nasilničke vožnje, sankcija zavisi od konkretnih okolnosti i zakonske kvalifikacije prekršaja.
Za nasilničku vožnju zakon predviđa novčanu kaznu od 120.000 do 140.000 dinara ili zatvor od 30 do 60 dana, uz 15 kaznenih poena i zabranu upravljanja vozilom. Ako je nasilničkom vožnjom izazvana saobraćajna nezgoda, propisane sankcije su još strože.
CILJ JE MANJE PREKRŠAJA I MANJE ŽRTAVA
Ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Ivica Dačić naveo je da dronovi treba da budu dopuna postojećim načinima kontrole – patrolama, radarima, presretačima i sistemima video-nadzora.
Kako je istakao, cilj ovakvog nadzora nije samo da se otkrije što veći broj prekršaja, već da prisustvo policije i mogućnost kontrole utiču na vozače da se ponašaju bezbednije.
Dronovi tako postaju još jedan alat za nadzor saobraćaja, posebno na deonicama na kojima klasične patrole i stacionarni sistemi ne mogu da pokriju dovoljno široko područje.
