Foto: Shutterstock.com/PeopleImages/Ilustracija
Duhovske zadušnice, u narodu poznate kao letnje zadušnice, obeležavaju se u subotu, 30. maja, uoči praznika Svete Trojice.
Tog dana Srpska pravoslavna crkva i vernici posvećuju molitve upokojenim precima, a u hramovima se služe sveta liturgija i parastos za sve preminule.
Vernici tradicionalno posećuju grobove svojih najbližih, pale sveće i prisustvuju pomenima. Sveštenici na grobljima služe pojedinačne parastose i mole se za pokoj duša umrlih.
Crkva je i ove godine apelovala da se na groblja ne nosi hrana, već da se akcenat stavi na molitvu, milosrđe i pomaganje siromašnima, bolesnima i prognanima.
Prema narodnim običajima, odlazak na groblje tokom zadušnica smatra se važnom porodičnom obavezom. Ukoliko neko nije u mogućnosti da ode na groblje, sveću može zapaliti i u crkvi.
U pojedinim krajevima Srbije i danas se čuvaju stari običaji. U vranjanskom kraju postoji verovanje da se za duše pokojnika pije voda iz posebno kupljenog bakarnog kotla, dok se u istočnoj Srbiji veruje da sveća zapaljena na zadušnice gori sve do narednih zadušnica.
Narodno predanje kaže i da, ukoliko se na zadušnice ne upali sveća, pokojni „ostaju u mraku“ tokom cele godine. U istočnim krajevima Srbije na ovaj dan izbegavaju se poslovi sa vunom, dok se makaze drže zatvorene, prema starom verovanju da će tako i „vučje čeljusti ostati zatvorene“.
