Foto: Shutterstock
Nasleđivanje imovine, pored ostavinskog postupka, može doneti i određene poreske obaveze. U Srbiji se porez na nasleđe obračunava u skladu sa Zakonom o porezima na imovinu, a visina obaveze zavisi, između ostalog, od vrste imovine i stepena srodstva naslednika sa preminulim.
Porez se može odnositi na različite vrste imovine – od nekretnina i novca do vozila, digitalne imovine i pojedinih imovinskih prava.
KO PLAĆA POREZ NA NASLEĐE
Obveznik poreza može biti fizičko lice koje nasledi imovinu. Za rezidente Srbije poreska obaveza može obuhvatiti nasleđenu imovinu koja se nalazi u zemlji i inostranstvu, dok nerezidenti porez plaćaju za imovinu koja se nalazi na teritoriji Srbije.
Predmet oporezivanja mogu biti:
- pravo svojine i druga prava na nepokretnostima;
- pravo trajnog korišćenja parking mesta u otvorenom stambenom bloku ili kompleksu;
- novac, štedni ulozi, bankarski depoziti i novčana potraživanja;
- digitalna imovina i prava intelektualne svojine;
- upotrebljavani automobili, plovila, vazduhoplovi i druge pokretne stvari.
KADA NASTAJE PORESKA OBAVEZA
Poreska obaveza nastaje kada rešenje o nasleđivanju postane pravosnažno.
U slučajevima kada je ispravu sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, naslednik uglavnom nema obavezu da sam podnosi poresku prijavu. Dokumentacija se službenim putem prosleđuje nadležnim organima, a zatim i Poreskoj upravi.
Ako je, međutim, osnov za nasleđivanje akt koji nije sačinjen ili potvrđen kod javnog beležnika, naslednik je dužan da sam podnese poresku prijavu. Uz prijavu se dostavlja pravosnažno rešenje o nasleđivanju, kao i potrebna prateća dokumentacija.
Prijava se može podneti nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave lično ili poštom, odnosno elektronskim putem preko portala ePorezi.
OD ČEGA ZAVISI VISINA POREZA
Poreska osnovica određuje se prema tržišnoj vrednosti nasleđene imovine na dan nastanka poreske obaveze. Od utvrđene vrednosti mogu se odbiti dugovi i troškovi koje naslednik mora da izmiri iz nasleđene imovine.
Visina poreza zavisi od naslednog reda.
NASLEDNICI DRUGOG REDA – STOPA 1,5 ODSTO
Za naslednike drugog naslednog reda primenjuje se poreska stopa od 1,5 odsto. U ovu grupu spadaju, između ostalih, bračni drug kada ostavilac nije imao potomstvo, roditelji ostavioca i njihovo potomstvo.
TREĆI I DALJI NASLEDNI RED – STOPA 2,5 ODSTO
Stopa od 2,5 odsto primenjuje se na naslednike trećeg i daljih naslednih redova, kao i na lica koja nisu u srodstvu sa ostaviocem.
KO JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA POREZA
Zakonom su predviđena poreska oslobođenja koja zavise prvenstveno od stepena srodstva naslednika i ostavioca.
Porez na nasleđe ne plaćaju naslednici prvog naslednog reda. To znači da su od ove obaveze oslobođena deca preminulog – bračna, vanbračna i usvojena – kao i njegov supružnik.
Za ostale naslednike važe pravila koja zavise od njihovog naslednog reda i drugih zakonom propisanih uslova.
ROK ZA PLAĆANJE JE 15 DANA
Nakon što Poreska uprava utvrdi poresku obavezu, nasledniku se dostavlja rešenje sa iznosom koji treba da plati.
Rok za izmirenje obaveze je 15 dana od dana dostavljanja rešenja. Zbog toga je važno da naslednik obrati pažnju na datum prijema poreskog rešenja i da obavezu izmiri u propisanom roku.
