Foto: Shutterstock.com/UnImages, ilustracija
Bliži se letnja sezona, raspusti i period godine kada tradicionalno raste broj građana koji traže dodatne izvore zarade. Najčešće opcije i dalje su poslovi u dostavi hrane i paketa, kao i vožnja za različite platforme, koji nude fleksibilno radno vreme i mogućnost brze isplate.
Sve značajniju ulogu imaju i digitalni poslovi – rad na internetu, prevođenje, grafički dizajn, vođenje društvenih mreža i manji frilens angažmani, koji omogućavaju rad od kuće i veću slobodu u organizaciji vremena.
DODATNI POSLOVI VIŠE NISU SAMO ZA MLADE
Miloš Turinski iz Infostuda ističe da se danas jasno razlikuju dodatni i sezonski poslovi, ali i da se promenila percepcija rada sa strane različitih generacija.
– Dodatni poslovi nisu više samo za mlade, već i za starije koji žele da nadoknade budžet. Nekada su bili znak loše finansijske situacije, ali danas se o poslu razmišlja mnogo šire – rekao je Turinski.
On navodi da su poslovi dostave među najatraktivnijima zbog fleksibilnog radnog vremena.
– Kao dodatni posao u večernjim satima mogu da donesu zaradu od oko 80.000 dinara naviše, dok kao puno radno vreme mogu da prelaze i 200.000 dinara – dodaje on.
DIGITALNI POSLOVI SVE PRIVLAČNIJI MLADIMA
Prema njegovim rečima, mladi su posebno zainteresovani za digitalne i onlajn poslove, često radeći za jednog ili više klijenata istovremeno.
– To uključuje vođenje društvenih mreža, dizajn, kopirajting, upravljanje veb-sajtovima i video montažu, koja je posebno popularna zbog društvenih mreža – objašnjava Turinski.
Pored toga, i dalje je prisutno podučavanje engleskog jezika, posebno stranim studentima, gde se zarada kreće od 10 do 25 evra po satu.
SEZONSKI POSLOVI SVE MANJE ATRAKTIVNI MLADIMA
Turinski ističe da je razlika između dodatnih i sezonskih poslova u obimu angažovanja – dodatni se rade uz primarni posao, dok sezonski zahtevaju punu posvećenost.
– Mladi nisu previše zainteresovani za sezonske poslove, zbog čega postoji hronični nedostatak radne snage – navodi on.
On dodaje da, iako su dnevnice u poljoprivredi često dobre, mladi iz većih gradova retko se odlučuju na rad u drugim delovima Srbije zbog uslova i promene okruženja.
Sezonske poslove najčešće obavljaju stariji radnici koji na taj način dopunjuju kućni budžet, iako ti poslovi, kako kaže, zahtevaju rad od 10 i više sati dnevno u teškim uslovima.
Mladi se, kada je reč o sezonskom radu, najčešće odlučuju za ugostiteljske poslove tokom leta, kako bi zaradili za putovanja ili letovanje.
