Foto: Wiliam Perry / Alamy / Alamy / Profimedia
Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju praznik posvećen Trećem obretenju glave Svetog Jovana Krstitelja, dan kada je, prema predanju, glava ovog svetitelja ponovo pronađena, izvađena iz zemlje i zatim ponovo sakrivena.
Sveti Jovan Krstitelj spada među najpoštovanije svetitelje u hrišćanskom svetu i njegov spomen se obeležava više puta tokom godine. U Rimokatoličkoj crkvi njegovo rođenje slavi se 24. juna, dok se mučeništvo obeležava 29. avgusta. Srpska pravoslavna crkva praznuje ga 20. januara po gregorijanskom kalendaru, 7. jula se obeležava njegovo rođenje, dok se Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja praznuje 11. septembra.
Iako je manje poznat od ostalih praznika posvećenih ovom svetitelju, ovaj dan zauzima važno mesto u crkvenom kalendaru. Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja obeležava se 25. maja po crkvenom, odnosno 7. juna po gregorijanskom kalendaru, u znak sećanja na velikog propovednika i prethodnika Isusa Hrista.
Prema predanju, u 8. veku, za vreme ikonoborstva, glava Svetog Jovana preneta je u Komane, mesto progonstva Svetog Jovana Zlatoustog. Nakon prestanka ikonoborstva, za vreme cara Mihaila i patrijarha Ignjatija, 850. godine, relikvija je preneta u Carigrad i položena u pridvornu carsku crkvu.
NARODNA VEROVANJA
U narodu postoji verovanje da na ovaj dan Sunce „kreće nazad“, da tri puta zastane i „zaigra“. Takođe se veruje da se nebo u ponoć tri puta otvara i da duše pokojnika lakše ulaze u raj, a da će onome ko ostane budan i zamisli želju – ona biti ispunjena.
Prema običajima, tog dana ne treba obavljati teže fizičke poslove. Posebno je rasprostranjeno verovanje da se ne koriste noževi i oštri predmeti, kako se simbolično ne bi povređivale rane svetitelja.
Ipak, veruje se da je ovo povoljan dan za branje lekovitog bilja, pa se preporučuje odlazak u prirodu i sakupljanje trava poput kantariona, nane, lincure i drugih lekovitih biljaka.
