Foto: Pancer Václav / ČTK / Profimedia
Vaskršnji utorak, treći dan proslave najvećeg hrišćanskog praznika, Vaskrs, u pravoslavnoj tradiciji zadržava duh radosti, zajedništva i međusobnog posećivanja. Iako nije obeležen velikim bogosluženjima kao nedelja i ponedeljak, ovaj dan ima poseban značaj u narodnim običajima.
U mnogim krajevima Srbije, Vaskršnji utorak je dan kada se nastavljaju druženja sa rodbinom, prijateljima i komšijama. Ljudi posećuju jedni druge, razmenjuju ofarbana jaja i čestitke, a domaćini goste dočekuju bogatom trpezom koja simbolizuje obilje i radost života.
Posebno mesto imaju vaskršnja jaja, koja se čuvaju kao simbol novog života i vere u vaskrsenje. U pojedinim krajevima veruje se da jaje sačuvano od Vaskrsa ima zaštitnu moć i čuva dom od nesreće.
Iako je savremeni način života doneo promene u obeležavanju praznika, Vaskršnji utorak i dalje ostaje prilika da se neguju porodične vrednosti, međusobno poštovanje i duh zajedništva koji je srž vaskršnjih dana.
Praznična atmosfera nastavlja se i narednih dana, podsećajući na važnost nade, obnove i vere koje Vaskrs donosi.
