Foto: Shutterstock
Groznica Zapadnog Nila ove godine beleži porast broja obolelih u Srbiji i regionu. Prema najnovijim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, od početka sezone nadzora, 1. juna do 6. septembra 2026. godine, u Srbiji je registrovano ukupno 37 slučajeva obolevanja, od kojih su čak 34 slučaja sa neuroinvazivnim oblikom bolesti.
Slučajevi su registrovani u devet okruga: u Beogradu je evidentirano 10 slučajeva, u Južnobačkom devet, Šumadijskom pet, Srednjobanatskom četiri, Južnobanatskom četiri, Severnobanatskom dva, dok je po jedan slučaj registrovan u Zapadnobačkom, Rasinskom i Braničevskom okrugu.
Među obolelima su 24 muškarca i 13 žena, a prosečna starost obolelih iznosi 66,7 godina. Podaci pokazuju da su starije osobe i hronični bolesnici posebno važna grupa za koju je potreban dodatni oprez.
OSMORO PREMINULIH U SEVERNOJ MAKEDONIJI
Situacija u regionu dodatno skreće pažnju na oprez. U Severnoj Makedoniji je ove godine registrovano 55 slučajeva prema podacima dostupnim do 3. septembra, dok je osam osoba preminulo, prema informacijama iz regionalnog izveštavanja. Virus je tokom sezone registrovan i u Albaniji.
U evropskim zemljama takođe je registrovan veći broj slučajeva. Zaključno sa 3. septembrom, u 13 evropskih zemalja identifikovano je 135 područja zahvaćenih virusom, uz ukupno 1.067 lokalno stečenih infekcija kod ljudi. Najviše slučajeva prijavljeno je u Italiji i Grčkoj.
KO JE NAJUGROŽENIJI?
Imunolog Borislav Kamenov upozorava da su među najugroženijima hronični bolesnici, naročito osobe sa dijabetesom, hipertenzijom i drugim hroničnim oboljenjima.
„Najugroženiji su hronični bolesnici“, naveo je Kamenov, uz napomenu da na razvoj teške kliničke slike mogu uticati i druga oštećenja organizma, kao i određene individualne predispozicije.
VIRUS SE NE PRENOSI SA ČOVEKA NA ČOVEKA
Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prvenstveno prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni vektor u Srbiji je Culex pipiens, vrsta komarca koja je prisutna na našem području. Sezona transmisije u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra.
Ptice predstavljaju prirodni rezervoar virusa, dok komarci virus prenose sa zaraženih ptica na ljude. Bolest se, u uobičajenim okolnostima, ne prenosi direktno sa čoveka na čoveka.
VEĆINA ZARAŽENIH NEMA SIMPTOME
Prema objašnjenju imunologa Kamenova, oko 80 odsto zaraženih nema simptome, dok se kod manjeg dela obolelih razvija klinička slika.
Kod blažih oblika mogu se javiti temperatura, bolovi u mišićima i opšta slabost. U težim slučajevima virus može zahvatiti centralni nervni sistem i izazvati neuroinvazivnu bolest, uključujući encefalitis i meningitis.
Upravo činjenica da je 34 od ukupno 37 registrovanih slučajeva u Srbiji imalo neuroinvazivni oblik pokazuje koliko je važno pratiti epidemiološku situaciju i posebno štititi rizične grupe.
KAKO DA SE ZAŠTITIMO?
Pošto ne postoji široko dostupna specifična terapija koja direktno eliminiše virus, najvažnija mera ostaje zaštita od ujeda komaraca.
Građanima se preporučuje:
- korišćenje repelenata,
- nošenje duge odeće i pantalona,
- korišćenje zaštitnih mrežica na prozorima i vratima,
- izbegavanje boravka na mestima sa velikim brojem komaraca, naročito u periodima njihove najveće aktivnosti,
- uklanjanje ili pražnjenje posuda i drugih mesta u kojima se zadržava stajaća voda.
RADI SE NA POTENCIJALNOJ TERAPIJI
Kamenov je ukazao i na istraživanja srpskih naučnika koja bi u budućnosti mogla da doprinesu razvoju specifične terapije za groznicu Zapadnog Nila.
Prema njegovim rečima, istraživanja koja su uključila naučnike sa Instituta „Paster“ u Beogradu i infektivne klinike u Srbiji dovela su do razvoja monoklonskog antitela koje je u eksperimentalnim istraživanjima pokazalo potencijal za delovanje protiv virusa.
Kako je naveo, rezultati na životinjama bili su ohrabrujući, dok se ispituje bezbednost potencijalne terapije kod ljudi.
Za sada, međutim, prevencija ujeda komaraca ostaje ključna zaštita, posebno za starije građane i osobe sa hroničnim bolestima.
