Foto: Shutterstock
Veštačka inteligencija mogla bi uskoro da postane deo svakodnevne komunikacije građana sa državnom upravom. Kako je najavljeno, već do kraja septembra građani bi mogli da koriste AI asistente za pojedine administrativne usluge, među kojima bi moglo da bude i zakazivanje termina za izdavanje ličnih karata i pasoša.
O prednostima, ali i rizicima ovakve primene veštačke inteligencije govorili su za Kurir TV Petar Donić iz organizacije Novi treći put i Slobodan Brkić, IT specijalista FBI-a.
AI BI PREUZEO REPETITIVNE ADMINISTRATIVNE POSLOVE
Donić objašnjava da cilj nije da veštačka inteligencija preuzme čitav proces, već da građanima olakša njegove jednostavne i ponavljajuće delove.
Građanin bi, umesto odlaska na šalter ili komplikovanog pretraživanja elektronskih usluga, mogao da se obrati AI asistentu i objasni šta želi da završi. Sistem bi trebalo da prepozna zahtev i usmeri ga ka odgovarajućoj usluzi.
Prednost ovakvog sistema je i mogućnost komunikacije na različitim jezicima, kao i razumevanje pitanja koja nisu unapred formulisana prema tačno određenim obrascima.
Prema Doniću, upravo je razvoj veštačke inteligencije omogućio da se poslovi koji su ranije mogli da budu automatizovani, ali su za to zahtevali velika ulaganja u razvoj softvera, sada obavljaju jednostavnije i jeftinije.
BEZBEDNOST PODATAKA NAJVEĆI IZAZOV
Ipak, sa razvojem ovakvih sistema raste i pitanje zaštite ličnih podataka.
Slobodan Brkić upozorava da problem nije toliko u samoj veštačkoj inteligenciji koliko u načinu na koji ljudi i institucije upravljaju podacima kojima AI sistemi imaju pristup.
On ističe da nijedan sistem nije potpuno bezbedan i da uvek postoji mogućnost greške ili bezbednosnog propusta. Podaci građana mogli bi, u slučaju kompromitovanja sistema, da budu izloženi neovlašćenom pristupu.
Poseban problem predstavlja i činjenica da veštačka inteligencija može da pogreši. Zbog toga, kako navodi Brkić, građani ne bi trebalo da se u potpunosti oslanjaju na odluke AI sistema, posebno kada je reč o važnim administrativnim postupcima.
SRBIJA ULAGANJEM U DATA CENTRE MOŽE DA POVEĆA SIGURNOST
Sagovornici su govorili i o mogućnosti da Srbija razvija sopstvene kapacitete za korišćenje veštačke inteligencije.
Brkić ocenjuje da stvaranje velikog modela poput ChatGPT-a zahteva ogromna ulaganja, tržište i veliki broj stručnjaka, zbog čega takav poduhvat nije realan za Srbiju u ovom trenutku.
Kao realniju mogućnost vidi ulaganje u hardver, data centre i sopstvene računarske kapacitete.
Donić smatra da domaća infrastruktura može da poveća sigurnost i smanji zavisnost države od stranih kompanija i tehnologija, posebno kada je reč o sistemima od značaja za funkcionisanje državne uprave.
GRAĐANI DA BUDU OPREZNI SA LIČNIM PODACIMA
Sagovornici su saglasni da razvoj veštačke inteligencije donosi brojne mogućnosti, ali da je neophodno odgovorno postupati sa ličnim podacima.
Donić savetuje građanima da ne šalju fotografije dokumenata, brojeve ličnih isprava i druge osetljive podatke AI servisima bez jasnog razloga i provere kome ih poveravaju.
Kako navodi, nema razloga za paniku zbog razvoja nove tehnologije, ali je potreban oprez. Veštačka inteligencija bi, uz odgovarajuću zaštitu sistema i podataka, mogla da omogući da građani mnoge administrativne poslove ubuduće završe brže i bez odlaska na šalter.
