Foto: Shutterstock
Pospanost nakon obilnog obroka česta je pojava, a stručnjaci objašnjavaju da ona nije slučajna, već rezultat više fizioloških procesa koji se odvijaju u organizmu tokom varenja hrane.
Prema rečima lekara, ovaj osećaj je posebno izražen nakon obroka bogatih ugljenim hidratima, kao što su hleb, testenina, pirinač i slatkiši.
ŠTA SE DEŠAVA U ORGANIZMU
Tokom varenja, ugljeni hidrati se razlažu na glukozu, što dovodi do porasta šećera u krvi. Kao odgovor, pankreas luči insulin, koji pomaže da glukoza uđe u ćelije.
Ove promene u metabolizmu mogu uticati i na neurotransmitere u mozgu, posebno na serotonin i melatonin, koji su povezani sa osećajem opuštenosti i regulacijom sna, što može doprineti osećaju umora i pospanosti.
ENERGIJA TOKOM VARENJA
Stručnjaci objašnjavaju i da varenje zahteva dodatnu energiju, pa organizam privremeno usmerava veći deo svojih resursa ka digestivnom sistemu.
Iako se često smatra da se krv “preusmerava” iz mozga ka stomaku, to nije potpuno tačno, ali dolazi do promena u raspodeli energije u telu koje mogu uticati na budnost i koncentraciju.
ULOGA VELIČINE OBROKA
Veći obroci, posebno oni bogati rafinisanim ugljenim hidratima, mogu izazvati nagle oscilacije šećera u krvi, što kod nekih ljudi dovodi do osećaja umora nakon jela.
KAKO UBLAŽITI POSPANOST
Stručnjaci savetuju da se obroci balansiraju tako da sadrže:
- proteine
- zdrave masti
- vlakna
Takva kombinacija usporava varenje i pomaže da nivo energije tokom dana ostane stabilniji.
Na pojavu pospanosti utiču i kvalitet sna, stres i opšte zdravstveno stanje, pa se preporučuje i redovan i uravnotežen način života.
