Foto: Shutterstock
Put do odobrenog kredita često može biti komplikovaniji nego što građani očekuju, a banke danas sve detaljnije analiziraju finansijsko ponašanje klijenata, upozoravaju stručnjaci.
Finansijski savetnik i bankar Vladimir Vasić navodi da banke ne gledaju samo visinu primanja, već i stabilnost zaposlenja, strukturu ugovora, kao i celokupno finansijsko ponašanje klijenta kroz Kreditni biro.
Kako objašnjava, u proceni kreditne sposobnosti sve češće se koriste i digitalni sistemi i veštačka inteligencija, koji analiziraju uplate i navike trošenja. Čak i „šaljivi“ opisi uplatnica ili neobične transakcije mogu biti označeni kao potencijalno rizično ponašanje.
Posebno se, prema njegovim rečima, negativno posmatraju uplate ka kladionicama, koje banke često tretiraju kao faktor rizika prilikom odlučivanja o kreditima.
Stručnjaci ističu da bankama nije presudna visina plate, već sigurnost i kontinuitet prihoda, zbog čega su zaposlenja na neodređeno vreme u prednosti u odnosu na privremene i nestabilne oblike rada.
Takođe, nedostatak kreditne istorije može biti prepreka, jer banke tada nemaju uvid u to kako klijent servisira obaveze. Zbog toga se savetuje da se prvo koriste manji kreditni proizvodi kako bi se izgradio „kreditni profil“.
Čak i manji neizmireni dugovi, poput neplaćenih računa ili sitnih zaduženja, mogu negativno uticati na ocenu u Kreditnom birou, jer se gleda redovnost izmirivanja obaveza, a ne visina duga.
Na kraju, stručnjaci savetuju odgovorno zaduživanje i naglašavaju da kredite treba koristiti za dugoročna ulaganja, dok se za potrošnju i putovanja preporučuje oprez zbog dodatnih finansijskih opterećenja koja krediti nose.
